Reč je o najdužem i najstrožem postu u pravoslavnom kalendaru, koji traje ukupno 48 dana i obuhvata sedam nedjelja odricanja, ali i unutrašnje discipline.
U tom periodu iz ishrane se izbacuju meso, mlijeko, jaja i svi proizvodi životinjskog porijekla, dok se režim ishrane mijenja u zavisnosti od dana, pa se smjenjuju dani posta na vodi, na ulju, kao i dani kada je dozvoljena riba.
Upravo zbog tih pravila, mnogi vjernici pokušavaju da budu maksimalno doslijedni, ali se u praksi najčešće greške dešavaju upravo tamo gde ih najmanje očekuju.
Veliki problem nije u neznanju, već u rutini. Ljudi kupuju ono što su navikli, vjeruju oznakama na ambalaži i rijetko provjeravaju sastav proizvoda. Natpis “posno” postao je čest marketinški signal, ali ne i pouzdana garancija.
Oznaka “posno” i stvarni sastav često nisu isto
Na rafovima prodavnica danas postoji ogroman izbor proizvoda koji nose oznaku “posno”, od grickalica do gotovih obroka. Na prvi pogled djeluje kao da nikada nije bilo lakše postiti. Međutim, kada se pročita deklaracija, postaje jasno da mnogi od tih proizvoda sadrže sastojke koji ne spadaju u posnu ishranu.
Mlijeko u prahu, tragovi jaja, kazein i želatin samo su neki od dodataka koji se često nalaze u industrijskoj hrani. To znači da proizvod može nositi oznaku “posno”, a da u sastavu ima komponente životinjskog porijekla.
Upravo zato, jedini pouzdan način provjere jeste čitanje deklaracije, jer ono što piše na prednjoj strani pakovanja često ne daje kompletnu sliku.
Namirnice koje svakodnevno jedemo, a nisu posne
Najveća zamka je što se ne radi o retkim proizvodima, već o onima koji su deo svakodnevne ishrane.
Riblje paštete se često uzimaju kao siguran izbor tokom posta, ali mnoge od njih sadrže dodatke koji nisu biljnog porijekla. Važno je da znate da ni konzervirana riba nije automatski posna, jer pojedini proizvodi mogu sadržati dodatke poput mliječnih proteina, raznih sosova ili aroma životinjskog porijekla, pa je čitanje deklaracije jedini siguran način da izbjegnete grešku.
Biljni kačkavalji djeluju kao logična alternativa, ali u velikom broju slučajeva sadrže kazein, protein iz mlijeka, zbog čega ne spadaju u posnu hranu.
Napolitanke, čokoladni keksi i slični slatkiši često sadrže mlečne sastojke, dok žele i gumene bombone sadrže želatin.
Ni pekarski proizvodi nisu uvek bezbjedni. Kifle, hljeb i peciva mogu sadržati jaja ili biti premazani smjesama koje uključuju mliječne sastojke, kako bi dobili bolji izgled i ukus.
Razlika između onoga što mislimo da jedemo i onoga što zaista unosimo često je skrivena u nekoliko redova sitnog teksta na poleđini pakovanja, prenosi Ona.rs.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.