Inače, inicijativa o „revitalizaciji“ spomenika austrougarskom prestolonasljedniku, koji je na Latinskoj ćupriji podignut u jeku Prvog svjetskog rata, da bi nakon oslobođenja Sarajeva od austrougarske okupacije bio uklonjen, potekla je od odbornika Stranke za BiH, a podržale su je i druge bošnjačke stranke.
Očekivano, najavljeno vraćanje spomenika predstavniku okupatorske sile izazvalo je brojne reakcije, posebno u Republici Srpskoj čiji su političari, ali i javnost u cjelini zatečeni i šokirani time da je nekom palo na pamet da diže spomenik stranom zavojevaču.
Međutim, vrijedi podsjetiti da su poslijeratne sarajevske vlasti u prošlosti bile spremne na slične ili još gore „ideje“ i skandale, koji su osim domaće šokirali i međunarodnu javnost.
Tako su, prije nešto više od deset godina, sarajevske vlasti odlučile da osnovnu školu u naselju Dobroševići nazovu po Mustafi Busuladžiću, ustaškom aktivisti i osuđenom ratnom zločincu.
Osim žestokih reakcija iz Republike Srpske, imenovanje jedne osnovne škole po ustaškom zlikovcu iz Drugog svjetskog rata izazvalo je oštre osude i Jevrejske zajednice u BiH, ali i Jevreja širom svijeta, nakon čega su sarajevske vlasti, navodno, bile odlučile da promijene naziv škole. Međutim, do toga nije došlo pa škola u Dobroševićima i dalje nosi ime navedenog zločinca.
Osim Sarajeva, i u drugim gradovima FBiH s većinskim bošnjačkim stanovništvom nije rijetkost da se istorijske činjenice pokušavaju relativizovati. Tako je, na primjer, nekadašnja OŠ Nikola Tesla u Goraždu preimenovana i nosi ime Huseina Đoze, glavnog imama zloglasne SS „Handžar divizije“.
Istoričar i bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu, Slobodan Šoja, jedan je u nizu onih koji su ogorčeni nedavnom odlukom Gradskog vijeća Sarajeva da usvoji inicijativu o vraćanju spomenika Francu Ferdinandu.
– Užasno me je razbjesnila vijest da je Gradsko vijeće Sarajeva usvojilo inicijativu vijećnika Stranke za BiH da bi trebalo vratiti spomenik Franji Ferdinandu. Nadam se da će biti odbijena. Inicijativa je antibosanska, podanička, besramna i veoma štetna – nema dileme Šoja.
Strašan je moralni poraz, dodaje on, postavljati spomenike okupatoru, a još je strašnije kad to ljudi ne razumiju.
– Ne želeći sada započinjati rasprave o istoriji, okupaciji, Habzburzima i Gavrošu, samo ću kazati da je naš kandidat za spomenik Franjo Ferdinand vodio redovno statistiku o ubijenim životinjama koje je godinama ubijao jer je bio strastveni lovac. Jedan njemački izvor, koji je došao do tih podataka, veli da je ubio ukupno 272.511 životinja, od ptice do slona. A rekord koji je imao u jednom danu iznosio je 2.140 ubijenih životinja. Koliko je bio strastven govore i svjedočanstva ljudi koji su s njim bili u lovu da je posebno uživao kad bi srnama koje su pogođene prišao i zavrtao im šiju! Tumačiću to njegovom humanošću i željom da se srne tužnih očiju ne pate mnogo, da ga ne nazovem bolesnikom. Dodaću da masakr životinja nije razlog što Franjo Ferdinand u Austriji nema ni spomenika ni ulice ni trga, ali da nema, nema – ističe Šoja.
Nezavisno od svega, kako zaključuje, Franc Ferdinand je predstavljao Carstvo koje je ovdje ubijalo i šikaniralo ljude.
– Ono dobro što su ovdje napravili Habzburzi napravili su sebi, a ne nama, a jedinu korist su imali isti oni slojevi koji nam danas uništavaju državu i budućnost – poručio je Šoja.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.