O tome će odlučivati odbornici, prvo sutra, na sjednici Komisije za nagrade i priznanja, a potom će konačnu odluku donijeti na sjednici gradske Skupštine.
Kandidovano je 8 ličnosti, a većina imena je Banjalučanima itekako poznata.
U javnost je već procurilo da je jedan od favorita za najviše gradsko priznanje Bojan Ćosić, direktor kompanije “ABC Solutions” Banjaluka. Kandidovan je, kako se navodi u obrazloženju, zato što je “spriječio najveću pljačku narodnog novca u istoriji Banjaluke”.
Kada se ova formulacija sa epskog prevede na svakdoni jezik to, ustvari, znači da je Ćosić uložio žalbu na tender na kome je gradonačelnik Draško Stanivuković zagrebačkom gigantu “Končar” dodijelio posao izgradnje i održavanja javne rasjete, i to za gigntskih 34,5 miliona KM.
Uz direktora “zviždača”, koji slovi i kao privrednik blizak SNSD, za novog “ključara” je predložen i jedan od veterana SNSD, bivši gradonačelnik Banjaluke Dragoljub Davidović.
Davidovića su za najviše gradsko priznanje predložili njegovi partijski drugovi Marinko Umičević i Dragan Lukač.
Predlagači su uredno naveli sve nagrade i priznanja koje je Davidović dobio i istakli da je on jedini bio na gradonačelničkoj poziciji 3 uzastopna mandata, te da je Banjaluka u tom periodu napredovala i postala, kako rekoše, ekonomski i društveno stabilan grad.
Za najviše gradsko priznanje je, posthumno, predložen i Živko Babić, čovjek koji je, kao predsjednik Skupštine opštine, bio na čelu Banjaluke u doba katastrofalnog zemljotresa 1969. godine. Tada je zahvaljujući njegovim mudrim odlukama, kao tvrde savremenici, spriječeno još veće stradanje.
Zdravko Rađenović Beli, legenda banjalučkog rukometa, takođe je kandidovan za najviše priznanje Grada. Dovoljno je reći da je u finalnoj utakmici, u kojoj je Rukometni klub “Borac” postao prvak Evrope, Beli dao 6 golova, te da je sa reprezentacijom Jugoslavije osvojio olimpijsko zlato. Da ne spominjemo sve ostale titule i uspjehe.
Odbornik PDP Dragan Milanović je za počasnu građanku i “ključarku” Banjaluke predložio princezu Jelisavetu Karađorđević, kćerku kneza Pavla Karađorđevića.
Milanović navodi da je princeza imala tešku sudbinu, kroz koju se, kako navodi, “prelomila sudbina srpskog naroda u tragičnom 20. vijeku”.
Nakon poluvjekovnog progonstva Jelisaveta Karađorđević se vratila u rodni grad i posvetila se humantiranom radu. A Banjaluka? Pa u toj misiji je posjetila i Banjaluku.
Na spisku kandidata za Ključ grada su još 3 žene, čija imena nisu toliko poznata širokim narodnim masama, ali su njihove biografije zanimljive.
Jedna od njih je Mira Ćosić, koja je, kako navode predlagači, dala značajan doprinos na području nauke u oblasti zdravstva i farmacije, na međunarodnoj promociji kulture i kulturnih dešavanja u Banjaluci, kao i promociji grada preko Izviđačkog odreda “22. april”. Bila i uspješna rukometašica.
Oni koji praste lokalnu politiku zanju da je mira Ćosić bila i kandidatkinja Pokreta “Banjaluka zove” za gradsku odbornicu.
Među kandidatkinjama je i Tamara Kovačević Preradović, redovna profesorka Medicinskog fakulteta u Banjaluci, koja je objavila niz stručnih i naučnih radova i dobila nekoliko internacionalnih priznanja. Bila je i načelnica Klinike za kardiologiju UKC RS, a danas je guvernerka srpskog ogranka Američkog koledža kardiologa.
I Darija Paspalj je jedna od pretendentkinja na Ključ grada,. Ona ja majka šestoro djece i kako navode predlagači, “primjer savremenog porodičnog života u kojem se spajaju majčinstvo, rad i društvena oagovornost”.
Darija se istakla humantarnim radom, dugogodišnja je saradnica Udruženja “Dajte nam šansu – Zvjezdice”, 2024. godine je proglašena za Banjalučanku godine, a 2025. je dobila nagradu “Bussines Star Awards” za majku preduzetnicu godine i ambasadorku humanih porodičnih vrijednosti.
Lista kandidata i kandidatkinja je, bez sumnje, šarolika i izazovna. Vidjećemo će na svečanosti povodom 22. aprila Dana Grada, koji se nakad zvao Dan solobođenja Banjaluke, preuzeti Ključ Grada.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.