U istočnoj Hercegovini, na obodima Dabarskog i Fatničkog polja, nalazi se veliki broj pećina, koje još nisu ni istražene, a kamoli marketinški promovisane, poput čuvene turističke atrakcije u Postojni.
Blago, koje se u njima skriva, ne može se sresti nigdje na planeti. Tako tvrdi bio – speleologinja Iva Njunjić, a njoj valja vjerovati, jer godinama pručava pećinsku faunu i obišla je brojne speleološke objekte širom svijeta.
– Istraživala sam pećine u mnogim zemljama na svetu, ali samo u ovim pećinama u Dabarskom polju sam videla pećinske zidove pune života, uz izuzetnu brojnost jedinki – kaže Iva Njunjić, koja, kao dio tima Nacionalne geografije, učestvuje u projektu „Čuvari kraških polja: zaštita nestajućih rijeka Hercegovine”.
U sklopu tog projekta Centar za životnu sredinu Banjaluka je, zajedno sa Nacionalnom geografijom, organizovao medijsku turu kroz kraška polja istočne Hercegovine. Bil je to prilika da biolozi razgovaraju sa novinarima iz cijelog regiona i ukažu na značaj očuvanja prirode u ovom dijelu BiH.
– Ovo je dio dinarskih planina, a Dinaridi su vruća tačka biodiverziteta kada je pećinska fauna u pitanju. Ovde se nalazi veći broj pećinskih vrsta nego bilo gde je drugdje. Bukvalno, ono što su tropske kišne šume, poput Amazona, za nadzemnu faunu, to su Dinaridi za pećinsku faunu – objašnjava Iva Njunić.
Ističe da bi sve to blago moglo biti ugroženo zbog projekta Gornji horizonti, koji će promeniti hidrološki režim pećina, polja i cijelog područja.
Podsjećamo, Gornji horizionti su energetski mega projekat, u kojem je planirana izgradnja 3 hidrocentrale, ali i preusmjeravanje rijeka. Planirano je da rijeke ponornice, koje prirodnim tokom završavaju u Neretvi, budu “ukroćene”, a njiova voda preusmjerena ka slivu Trebišnjice.
A to znači i promjenu uslova života na koje su se životinje u pećinama i ponornicama adaptirale milionima godina.
– Zbog toga ćemo mnoge vrste izgubiti i pre nego što smo uopšte uspjeli da ih i pronađemo, da im damo imena i zabilježimo da su postojale – kaže Iva Njunjić.
Zašto je tako? Iva objašnajva kako funkcioniše život u hercegovačkim kraškim pećinama. Mnoge pećine funkcionišu kao estavele: u jednom periodu godine one su izvori vode, a u drugom periodu godine funkcionišu kao ponori, jer voda ponire i “nestaje” kroz te pećine.
– Organizmi koji žive u tim podzemnim staništima adaptirali su se na te specifične hidrološke uslove tokom miliona godina evolucije. I kada ljudi, za nekoliko godina potpuno promijene taj vodni režim, ta bića će biti u opasnosti. Ali ti organizmi žive samo na ovim prostorima i nigde više na svetu. Imamo moralnu obavezu da ih sačuvamo – kaže Iva Njunjić.
Ne radi se samo o amfibijama, ili narodski rečeno, “čovječjim ribicama” koje su ustvari sisari, te o pećinskim insektima i račićima, jer blago u podzemlju nije skriveno samo u pećinima, nego i u rijekama ponornicama i njihovom neobičnom “životu”.
Biolog Matej Vucić, koji je takođe dio tima naučnika Nacionalne geografije na “misiji” u Hercegovini, objašnjava da slatkovodna fauna u ovim rijekama uveliko zavisi od prirodnih ciklusa plavljenja i povlačenja voda.
Kako to funkcioniše u Davarskom polju, gdje u rječicama Vrijeka i Opačica obitavaju rijetke ribe, poput dabarske gaovice? Vucić kaže da njihov opstanak potpuno zavisi od ciklusu poplava.
– Većinu svog života te ribe provode pod zemljom. Kada je polje poplavljeno, one izlaze, pare se i mrijeste se. Polažu jaja u vegetaciju, zapravo u polju. Tokom kratkog razdoblja poplave, izlaze mladi. I zajedno, kada se voda povuče, vraćaju se u podzemlje. Hrane se u podzemlju i rastu u podzemlju, a sa sljedećom vodom izlaze. Ako ostanu vani, uglavnom ih pojedu grabežljivci. A ako nema ciklusa, dolazi do uginuća, jer se ne mogu mrijestiti u podzemlju – objašnjava Matej Vucić.
Ovo je samo dio priče o tajnama skrivenim u podzemlju hercegovačkog krša.
Dok zagovornici izgradnje sistema Gornji horizonti vjeruju da će izvoz struje biti unosna rabota, biolozi, ekolozi i pojedini novinari entuzijasti biju svoju bitku sa vjetrenjačama, poručujući da se sa prirodom ipak ne treba igrati.
Ko će biti donji u projektu Gornji horizonti
Izađite na ulice i njive, blokirajte sve!
Zbog projekta Gornji horizonti Hrvatska prijavila BiH
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.