Međutim, posljednjih godina istraživanja ponašanja riba potpuno su promijenila način na koji naučnici posmatraju njihov um. Pokazalo se da brojne vrste riba imaju mnogo razvijenije sposobnosti; od pamćenja i učenja do prepoznavanja ljudi i rješavanja problema.
Zašto smo ih potcijenili?
Jedan od razloga zbog kojih su ribice dugo potcijenjene jeste način na koji ih ljudi posmatraju. Za razliku od pasa ili mačaka, ribe ne pokazuju emocije na način koji je lako prepoznatljiv čovjeku. Njihova komunikacija zasniva se na pokretima, reakcijama na prostor i promjenama ponašanja koje često prolaze neprimijećeno. Upravo zato se dugo smatralo da imaju veoma ograničene mentalne sposobnosti.
Savremena istraživanja pokazuju potpuno drugačiju sliku. Ribe mogu učiti kroz iskustvo, povezivati određene situacije s posljedicama i mijenjati ponašanje na osnovu prethodnih događaja. Neke vrste uspijevaju da zapamte raspored prostora, razlikuju oblike i boje, pa čak i da prepoznaju osobe koje ih redovno hrane.
Mit o kratkom pamćenju
Upravo prepoznavanje ljudi predstavlja jedan od najzanimljivijih dijelova istraživanja ponašanja riba. Mnoge akvarijumske ribice vremenom počinju drugačije da reaguju na poznatu osobu nego na stranca. To se može vidjeti kroz prilazak staklu, pojačanu aktivnost ili promjenu ponašanja u trenutku kada vlasnik priđe akvarijumu. Takve reakcije nisu slučajne, već rezultat povezivanja osobe sa hranom, rutinom i iskustvom.
Zabluda o tri sekunde: Jedna od najvećih zabluda jeste tvrdnja da ribe imaju „pamćenje od nekoliko sekundi“. Istraživanja su pokazala da pojedine vrste mogu pamtiti informacije mnogo duže – danima, pa čak i mjesecima.
Ribe mogu naučiti gdje se nalazi hrana, kako da izbjegnu prepreke ili da razlikuju situacije koje predstavljaju opasnost. To znači da njihov svijet nije niz nasumičnih reakcija, već sistem iskustava koje organizam pamti i koristi za prilagođavanje okruženju.
Analiza okoline
Posebno je zanimljivo što neke vrste riba pokazuju ponašanja koja ukazuju na sposobnost rješavanja problema. U eksperimentima su pojedine ribe učile da prolaze kroz jednostavne lavirinte, koriste predmete ili mijenjaju strategiju kako bi došle do hrane. Takva ponašanja zahtijevaju mnogo složeniju obradu informacija nego što se nekada pretpostavljalo.
Način na koji ribe posmatraju okolinu takođe je mnogo aktivniji nego što izgleda:
– prate pokrete i promjene svjetla
– reaguju na vibracije
– prate ponašanje drugih jedinki.
U akvarijumu one praktično neprekidno analiziraju okolinu kako bi procijenile da li su bezbjedne. Upravo zato promjene u prostoru, nagli pokreti ili stalno lupkanje po staklu mogu izazvati dugotrajan stres.
Značaj mentalne stimulacije
Mentalna stimulacija i kvalitet okruženja riba imaju mnogo veći značaj nego što se ranije mislilo. Ribe koje žive u siromašnom i monotonom prostoru (akvarijumu) mogu pokazivati stereotipna ponašanja, smanjenu aktivnost ili pojačan stres, dok raznovrsnije okruženje podstiče prirodnije ponašanje.
Istovremeno, različite vrste riba imaju različite nivoe socijalnog i kognitivnog razvoja. Neke vrste su izrazito teritorijalne, druge formiraju složene društvene odnose, a pojedine čak pokazuju ponašanja koja podsjećaju na saradnju ili hijerarhiju unutar grupe.
Zaključak istraživanja
Važno je razumjeti da inteligencija kod riba ne izgleda isto kao kod sisara. Ribe ne razmišljaju na ljudski način, ali to ne znači da su „jednostavne“. Njihov nervni sistem prilagođen je drugačijem načinu života i upravo zato njihove sposobnosti dugo nisu bile pravilno tumačene.
Kada se njihovo ponašanje pažljivije posmatra, postaje jasno da akvarijumske ribice ne provode život samo plivajući kroz vodu, već aktivno prate okolinu, uče iz iskustva i reaguju na promjene oko sebe, piše Telegraf.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.