Logično je da požari, a tek na deponiji, zagađuju vazduh. To direktno ugrožava zdravlje stanovnika. Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH preporučili su kako da građani zaštite svoje zdravlje i dom od nevidljivih, ali opasnih toksina.
Tokom požara i povećane koncentracije dima savjetuje se što kraći boravak na otvorenom, odnosno odgoditi sve aktivnosti na otvorenom dok se kvalitet vazduha ne popravi. Prozore i vrata potrebno je držati zatvorenima kako bi se smanjio ulazak dima i lebdećih čestica, posebno uveče, noću i tokom ranih jutarnjih časova kada se dim može zadržavati pri tlu.
Treba izbjegavati fizički napor na otvorenom i odgoditi sportske, rekreativne i druge aktivnosti, smanjiti kretanje vozilima kad god je to moguće, a u slučaju nužnog izlaska koristiti zaštitne maske N95/FFP2 koje moraju pravilno prianjati uz lice i redovno se mijenjati.
U prostorijama izbjegavati dodatne izvore dima i onečišćenja poput pušenja, svijeća ili loženja, a prostorije održavati čistima mokrim brisanjem, uz izbjegavanje metenja koje može podizati čestice prašine. Prostor provjetriti samo kratko i to kada nema dima.
Preporučuje se redovno čišćenje i održavanje filtera, posebno u vrijeme povećane koncentracije dima i lebdećih čestica u vazduhu. Klimu bi trebalo podesiti na način recirkulacije vazduha, odnosno bez nepotrebnog uvođenja vanjskog vazduha u prostor.
Posebno oprezni treba da budu djeca, trudnice, starije osobe i oni koji boluju od respiratornih ili kardiovaskularnih bolesti. Njima se preporučuje izbjegavanje izlaganja vazduhu.
–Građani se pozivaju da do daljnjeg ne koriste vodu iz bunara i drugih otvorenih izvora u neposrednoj blizini deponije, sve dok nadležne službe ne potvrde njezinu zdravstvenu ispravnost. Ako se koriste proizvodi iz bašte preporučuje se da budu dobro oprani ili oguljeni. Poseban oprez potreban je ako su vrtovi, plastenici ili poljoprivredne površine bili izloženi dimu, pepelu ili vidljivim česticama iz vazduha – navodi se u preporukama Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Problem je i što nagomilani otpad, koji nije odvezen na deponiju, povećava rizik od širenja štakora, muva i drugih prenosnika bolesti, te može pridonijeti pojavi različitih infekcija. Razgradnja organskog otpada dodatno stvara nepovoljno i potencijalno rizično okruženje.
-Otpad na otvorenom doprinosi onečišćenju vazduha i okoline, jer truljenjem oslobađa plinove poput metana i amonijaka, dok plastika i miješani otpad mogu uzrokovati toksične emisije u slučaju zapaljenja ili dimljenja. Otpad na javnim površinama predstavlja i bezbjednosni rizik jer može ometati promet i hitne službe, povećati opasnost od požara te uzrokovati fizičke prepreke i nesreće – preporuke se Zavoda.
Zato se predlaže da građani privremeno zadrže otpad u domaćinstvu, bez odlaganja na javne površine ili stvaranja divljih odlagališta. Potrebno je smanjiti i razdvajati količinu otpada te ga, kada je moguće i dostupno, odlagati u reciklažna dvorišta prema uputstvu lokalnih vlasti.
–Isprazniti male kante u veće vreće, po mogućnosti u dvostruki sloj vreće. Vreće čvrsto zatvoriti kako bi se spriječilo oslobađanje neugodnih mirisa i curenje. Privremeno mjesto za otpad treba biti zatvoren, suv, zasjenjen i siguran prostor koji nije kuhinja, prostor za spavanje, zajednički hodnik, stubište niti evakuacijski put. Smanjiti stvaranje novog otpada preciznijim planiranjem obroka i izbjegavanjem jednokratne ambalaže – neke su od preporuka struke.
Organski otpad iznositi u zatvorenim vrećicama samo kada je nužno, koristiti zatvorene posude s poklopcem i po mogućnosti koristiti vrećice s apsorberima mirisa.
-Otpad se može privremeno zadržati, ali mora ostati kontrolisan, zatvoren, razdvojen i sigurno smješten kako ne bi postao zdravstveni, ekološki ili sigurnosni rizik – napominju iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.