Iako u tom trenutku osjećamo trenutno olakšanje i mir, psiholozi i sociolozi upozoravaju da ova masovna pojava nosi ozbiljne posljedice po naš način razmišljanja, ali i po društvo u cjelini.
Slatka zamka zvana „informacioni balon“
Kada sa svojih lista prijatelja i praćenja uklonimo sve ljude čije nam mišljenje ne prija, mi svjesno ulazimo u takozvani „informacioni balon“ ili eho-komoru. U tom zatvorenom krugu okruženi smo isključivo istomišljenicima koji nam podrškom na klik iz dana u dan potvrđuju da smo uvijek u pravu.
Algoritmi društvenih mreža već sami po sebi teže da nam prikazuju sadržaj koji nam se dopada. Kada im u tome dodatno pomognemo ručnim brisanjem neistomišljenika, stvaramo potpuno iskrivljenu sliku svijeta. Počinjemo nesvjesno da vjerujemo da je naše mišljenje jedino ispravno, opšteprihvaćeno i nesporno.
Kako brisanje drugih uništava naše kritičko mišljenje
Ljudski mozak po prirodi teži pristrasnosti potvrđivanja – sklonosti da tražimo i pamtimo samo one informacije koje potkrepljuju naša već postojeća uvjerenja. Kada iz okruženja potpuno izbacimo oprečne stavove, dešava se nekoliko opasnih procesa:
Gubimo sposobnost argumentovane rasprave – umjesto da analiziramo činjenice, reagujemo burno i emotivno na svaki drugačiji pogled.
Atrofira nam kritičko mišljenje – bez izazova i preispitivanja, naš um postaje „lijen“ i nesposoban za sagledavanje šire slike, prenosi Blic.
Postajemo podložni manipulacijama – u svijetu u kojem nema preispitivanja, lakše je povjerovati u lažne vijesti, poluinformacije i radikalne teorije.
Od različitog stava do mržnje: Uspon polarizacije
Najopasniji efekat ovog fenomena jeste dramatičan gubitak empatije. Kada neistomišljenike prestanemo da posmatramo kao živa bića sa vlastitim iskustvima, stavovima i razlozima, lakše nam je da ih demonizujemo.
Oni više u našim očima nisu „komšije sa kojima se ne slažemo oko politike“, već postaju „neprijatelji“, „neuki“ ili „zlonamjerni ljudi“. Time se društvo cijepa na dva nepomirljiva tabora između kojih je zdrav dijalog praktično nemoguć.
Šta savjetuju stručnjaci: Kako sačuvati zdrav razum?
Stručnjaci ističu da treba napraviti jasnu razliku između govora mržnje i maltretiranja (koje apsolutno treba sankcionisati i blokirati) i prostog neslaganja u stavovima. Za očuvanje mentalne fleksibilnosti i zdravog razuma savjetuju se sljedeći koraci:
Tolerisanje drugačijeg mišljenja – saslušajte ili pročitajte tuđi stav bez trenutne reakcije, bijesa ili poriva za brisanjem
Postavljanje pitanja – umjesto napada, zapitajte se – Iz kojih životnih razloga ova osoba vidi stvari na ovaj način?-
Raznolikost izvora informisanja – čitajte različite medije i pratite autore sa čijim se analizama u startu ne slažete.
Dozvoliti sebi da čujete i drugu stranu ne znači da se sa njom morate složiti, već da čuvate vlastitu intelektualnu slobodu i kritičku svijest u svijetu koji nas sve više dijeli.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.