Prema najnovijim projekcijama italijanskog Nacionalnog instituta za statistiku (ISTAT), broj stanovnika Italije trebalo bi da padne sa 58,9 miliona, koliko ih je bilo početkom 2025, na oko 55 miliona 2050. godine.
Tu se pad neće zaustaviti.
Ukoliko se demografski trendovi nastave, Italija bi 2080. godine mogla da ima svega 45,8 miliona stanovnika, kako prenosi Rojters.
Sve manje ljudi koji mogu da rade
Za ekonomiju je možda još važnija promjena strukture stanovništva.
Ljudi između 15 i 64 godine trenutno čine 63,4 odsto italijanske populacije. Do 2050. njihov udio trebalo bi da padne na samo 55,3 odsto.
Istovremeno će snažno porasti broj starijih.
Stanovnici sa najmanje 65 godina danas čine 24,7 odsto populacije, dok će njihov udeo do sredine vijeka, prema projekcijama, porasti na čak 34,5 odsto.
Za manje od četvrt vijeka približno svaki treći stanovnik Italije imaće najmanje 65 godina.
ISTAT upozorava da će smanjivanje broja radnika uz istovremeno povećavanje broja penzionera predstavljati nove izazove za ekonomski i socijalni sistem zemlje.
Manja baza radno sposobnog stanovništva znači i veći pritisak na sistem u kojem zaposleni svojim porezima i doprinosima finansiraju penzije, zdravstvo i druge javne usluge.
Najmanje beba od ujedinjenja Italije
Problem počinje već sa brojem novorođenih.
Broj rođenih u Italiji kontinuirano pada od 2008. godine, a prošle godine rođeno je oko 355.000 dece.
To je najmanji broj od ujedinjenja Italije 1861. godine.
ISTAT očekuje da broj rođenih ostane približno stabilan do 2030, a potom ponovo počne da pada i do 2050. stigne na oko 335.000 godišnje.
Sa druge strane, broj umrlih trebalo bi da raste.
Sa oko 652.000 godišnje mogao bi da dostigne vrhunac od čak 869.000 tokom 2058. godine, kada velika posleratna „bejbi-bum“ generacija zađe u duboku starost.
Jug Italije mogao bi da izgubi tri miliona stanovnika
Demografsko pražnjenje neće pogoditi sve delove zemlje podjednako.
Najveći udar očekuje siromašniji jug Italije.
Broj stanovnika južnih regiona mogao bi da padne sa 19,7 miliona u 2025. na svega 16,7 miliona 2050. godine.
To znači gubitak od oko tri miliona stanovnika samo na jugu zemlje, dok ISTAT očekuje blaži pad u centralnim i sjevernim regionima.
Demografska kriza tako dodatno prijeti da produbi postojeće ekonomske razlike između razvijenijeg sjevera i siromašnijeg juga zemlje.
Pokušaji da se preokrene trend
Povećanje nataliteta bilo je jedan od prioriteta koji je premijerka Đorđa Meloni istakla nakon dolaska na vlast 2022. godine.
Rezultati, međutim, za sada nisu uspjeli da preokrenu dugogodišnji trend pada broja rođenih.
Italija se zbog toga suočava sa ekonomskom jednačinom koju će tokom narednih decenija morati da rješava i veliki dio Evrope: kako održati privredu, penzioni i zdravstveni sistem kada broj ljudi koji mogu da rade opada, a broj starijih kojima je potrebna podrška raste, prenosi Telegraf.
Za jednu od najvećih evropskih ekonomija taj problem više nije daleka projekcija. Demografska promjena već traje, a prema sadašnjim procjenama ISTAT-a, njene razmjere postaće mnogo veće tokom naredne dvije i po decenije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.