BAŠTOVANI OVO NE BACAJU Od običnog lišća možete napraviti prirodni materijal koji poboljšava zemljište

Ipak, iskusni baštovani znaju da lišće ne mora da bude otpad.

Ako imate malo prostora u dvorištu ili bašti, možete ga ostaviti da se prirodno razgrađuje. Poslije određenog vremena dobićete tamni, rastresiti materijal, poput đubriva, koji može značajno da poboljša strukturu zemljišta.

Za razliku od klasičnog komposta, ovdje nisu potrebni ostaci hrane, pokošena trava ili drugi organski otpad. Potrebno je samo lišće i malo vlage. Vremenom se od gomile suvog lišća dobija materijal koji izgledom podseća na tamnu šumsku zemlju.

To nije đubrivo u klasičnom smislu. Njegova glavna prednost je u tome što poboljšava strukturu zemljišta. Pomaže zemlji da bolje zadržava vlagu, ali ga istovremeno čini rastresitijim i prozračnijim. Zbog toga može biti koristan i kod teških glinovitih zemljišta i kod peskovitih podloga, prenosi Najžena.

Kada je potpuno razgrađen, može se umešati u baštensku zemlju. Može da posluži i kao malč oko biljaka u bašti i dvorištu, gde pomaže zadržavanju vlage i otežava rast korova.

Kako da ga napravite?

Napravite mali prostor od žičane mreže u sjenovitom ili polusenovitom dijelu dvorišta. Ako nemate dovoljno prostora, možete koristiti i veću vreću sa otvorima za vazduh ili neku drugu prozračnu posudu.

Najvažnije je da lišće ne bude potpuno suvo. Povremeno provjerite gomilu i, ako primetite da se osušila, malo je navlažite. Za razliku od komposta, nema potrebe da gomilu stalno prevrćete.

Ako želite da se lišće brže razgradi, prije odlaganja ga usitnite kosilicom ili drobilicom. Sitniji komadi zauzimaju manje prostora, ali i mnogo brže propadaju. Dobro usitnjeno lišće u odgovarajućim uslovima može se pretvoriti u koristan materijal znatno brže nego krupni listovi.

Uobičajeno je da za potpuno razgrađeno lišće treba oko dvije godine ili više, dok se usitnjeno lišće za određene namjene može koristiti već nakon 6 do 12 mjeseci.

Za ovu namjenu posebno su pogodni listovi hrasta, bukve i graba. Deblji listovi, poput onih sa javora, platana ili kestena, razgrađuju se sporije, pa ih je poželjno prethodno usitniti.

Materijal star oko godinu dana može biti odličan izbor za malč, dok je stariji i potpuno razgrađen materijal pogodniji za mešanje sa zemljištem.