Biznis

Kako zaštititi ušteđevinu u krizi i ratu? Evo gdje držati novac, koju valutu izabrati i da li je zlato zaista jedini spas

Iako trenutno nema direktnog rizika od rata u našem neposrednom okruženju, razni geopolitički incidenti i globalna previranja opominju da nije na odmet pripremiti se za teža vremena.

Evri
FOTO: FREEPIK

Sukobi u udaljenim dijelovima svijeta i te kako utiču na našu svakodnevicu, inflaciju i sigurnost finansija. O najboljim mjestima i načinima za zaštitu novca i imovine “Business Insider Polska” razgovarao je sa advokatom Arturom Kučmovskim.

Da bismo se osjećali zaista sigurno, stručnjaci savjetuju da treba razmotriti i opcije van evropskih zemalja.

Gotovina ili račun u banci: Šta raditi u slučaju izbijanja sukoba?

Jolanta Ojčik (Business Insider Polska): Od početka rata u Ukrajini mnogi se pitaju gdje otvoriti račun u slučaju eskalacije. Sukobi na Bliskom istoku i sve češći alarmi o prijetnjama ponovo vraćaju ovo pitanje u fokus. Da li je u kriznim vremenima gotovina ipak bolja opcija od računa u banci?

Artur Kučmovski: U praksi, u slučaju oružanog sukoba, uopšte se ne postavlja pitanje izbora “ili–ili”, već je suština u diverzifikaciji funkcija koje svaki od ovih oblika imovine ima.

Koliko gotovine bi trebalo da imamo uz sebe i za koliki period života?

Gotovina pruža trenutnu likvidnost i dostupnost “odmah” u slučaju privremenih poremećaja, sajber-napada, kvarova na mreži, prekida platnog prometa, ograničenja podizanja novca ili opšteg haosa u prvim danima krize. Idealno je imati kod kuće gotovinu za nekoliko nedjelja života bez funkcionalnih platnih sistema. Razumni minimum je od dvije do četiri nedjelje troškova domaćinstva, a u slučaju veće izloženosti riziku i do tri mjeseca, što znači ušteđevinu u visini mjesečnih troškova.

Koje valute je najpametnije držati u slamarici?

Preporučljivo je držati gotovinu u više različitih valuta. Optimalan izbor i najbolja kombinacija je miks domaće valute, evra i američkog dolara.

Šta dalje sa gotovinom? Da li je pametno otvoriti račun u inostranstvu?

Račun u stabilnoj inostranoj jurisdikciji pruža zaštitu od lokalnih rizika – kao što su nova kapitalna ograničenja, striktna vremenska ograničenja uplata i isplata, problemi u domaćem bankarskom sektoru ili operativni rizici u zemlji pogođenoj ratom. Ključno je izabrati ekonomski stabilnu i otpornu zemlju.

Švajcarski sefovi i banke: Mit ili realna opcija za prosječnog čovjeka?

Švajcarska je istorijski poznata kao “bankar svijeta” i najbezbjednije mjesto za čuvanje novca na računima ili u sefovima. Međutim, u mnogim evropskim zemljama bankarski sefovi su danas gotovo zaboravljeni i trenutno je izuzetno teško ili nemoguće iznajmiti sef u banci. Sa druge strane, čini se da sve zaraćene i potencijalno sukobljene strane drže rezerve upravo u Švajcarskoj, pa niko nema interes da ta zemlja finansijski propadne.

Da li baš svako može da otvori račun u švajcarskoj banci?

Iako zvuči primamljivo, švajcarski bankarski računi nisu dostupni svima. Banke uglavnom zahtijevaju početni depozit ili ulaganje u finansijske instrumente u vrijednosti od oko 350.000 do 500.000 švajcarskih franaka (što je oko 2 miliona poljskih zlota, odnosno više od 400.000 evra). Ova suma mora ostati na računu tokom cijelog perioda korišćenja. To je nepremostiva prepreka za većinu ljudi, a naročito za prosječnog građanina.

Šta ako nemate stotine hiljada evra? Kakve su alternative u Evropi?

Prirodno je razmotriti zemlje u evrozoni koje su nam lako dostupne automobilom. Građani zemalja članica Evropske unije imaju određene prednosti, ali i tu postoje ozbiljni praktični izazovi.

Da li je lakše otvoriti račun u Njemačkoj, Italiji ili Španiji?

Otvaranje računa u Njemačkoj za nerezidente koji nemaju prijavljeno prebivalište u toj zemlji je praktično nemoguće. Slična situacija je u Italiji i Španiji, gde poreski organi dodatno oporezuju uplate. Ove prepreke se mogu prevazići, ali je za to neophodno angažovati iskusne stručnjake i pravnike.

Banke u komšiluku i Baltičke zemlje: Gdje je najlakše proći proceduru?

Građanima iz Centralne i Istočne Evrope trenutno je najlakše da otvore račune u Češkoj ili Slovačkoj, mada je i tamo proces postao prilično složen. Međutim, ove zemlje geografski nisu dovoljno udaljene da bi predstavljale primarnu destinaciju za potpunu diverzifikaciju sredstava.

Kakva je situacija u Baltičkim zemljama?

Estonija, Litvanija i Letonija koriste evro, što je dodatni faktor sigurnosti jer bi direktan udar na njihove ekonomije automatski pogodio i vodeće privrede poput Njemačke, Italije i Francuske. Zajednička valuta u ovom slučaju djeluje kao snažan štit i odvraćajući faktor.

Otvaranje računa u SAD: Zašto je Amerika bolja opcija od Evrope?

SAD su najjača ekonomija svijeta, a američki dolar ostaje ključna svjetska valuta. Otvaranje računa u SAD je proceduralno jednostavnije nego u EU, a troškovi su u sličnom rangu. Nerezidenti ne mogu direktno kao fizička lica da otvore račun, ali mogu registrovati američku firmu, što automatizovano otvara vrata bankarskom sistemu. Registracija firme u državama poput Vajominga traje svega nekoliko dana i pruža visok nivo anonimnosti vlasnika. Nakon toga, dobija se poreski broj i račun se otvara prilikom jedne lične posjete banci.

Da li je ovo rješenje primjenjivo za svakoga?

Sam proces je brz i jednostavan, ali je neophodno imati osnovno znanje o finansijskim instrumentima ako se planiraju brokerske investicije. Ipak, treba imati na umu da brokerska ulaganja služe za investiranje, a ne primarno za statičnu zaštitu novca.

Zlato i kriptovalute: Neprikosnovena “sigurna luka”

Fizičko zlato je i dalje najbolja zaštita od potpunog gubitka poverenja u papirne valute, potencijalnog udara na evrozonu ili blokade bankarskih isplata. Iako iziskuje troškove bezbednog čuvanja i transporta, zlato predstavlja neprikosnovenu “sigurnu luku” u svim kriznim vremenima. Za manje iznose, zlatne pločice ili dukati se lako mogu nositi sa sobom kao lična, prenosiva sigurnosna rezerva.

Kako bi onda trebalo da izgleda idealan zaštitni portfelj građana?

Suština je u pametnoj podjeli i distribuciji imovine:

Dio novca u zemlji: Za tekuće, svakodnevne potrebe i prve dane eventualne krize.

Dio novca u inostranstvu: Kao stabilna i nedodirljiva finansijska rezerva.

Dio u “tvrdoj” imovini: Fizičko zlato ili, za iskustvom potkovane korisnike, kriptovalute.

Geografska diverzifikacija je od presudnog značaja, a Sjedinjene Američke Države su, po mom mišljenju, u ovom trenutku najbolja i najsigurnija opcija za zaštitu imovine od bilo kakvih sukoba na evropskom tlu, prenosi Business Insider Polska.

Bonus video