Ugovor može prestati sporazumom zaposlenog i poslodavca, istekom vremena na koje je zaključen ili nastupanjem drugih okolnosti predviđenih zakonom. Od osnova prestanka zavise i pravila koja je potrebno primijeniti.
Izbor odgovarajućeg postupka za otkaz i njegovo pravilno sprovođenje imaju ključnu ulogu u smanjenju pravnih i organizacionih rizika.
Otkaz zaposlenog, otkaz poslodavca ili sporazum
Postoje tri osnovna modela prestanka radnog odnosa: otkaz koji daje zaposleni, otkaz od strane poslodavca i sporazumni prestanak.
Kada otkaz daje poslodavac, potrebno je da postoji zakonom predviđen razlog i da se sprovede odgovarajući postupak. Kod sporazumnog prestanka neophodna je saglasnost obje strane.
Pored ovih mogućnosti, postoje i slučajevi u kojima radni odnos prestaje nastupanjem zakonom propisanih okolnosti.
Pet radnih dana može da promijeni status zaposlenog
Jedan od najčešćih osnova prestanka radnog odnosa jeste istek ugovora na određeno vrijeme.
Međutim, ako zaposleni ostane da radi kod poslodavca najmanje pet radnih dana nakon isteka perioda na koji je ugovor zaključen, smatra se da je radni odnos zasnovan na neodređeno vrijeme.
To pravilo je važno i za zaposlene i za poslodavce, jer nastavak rada po isteku ugovora može promijeniti pravni status zaposlenog.
Šta se događa kada zaposleni napuni 65 godina
Zakon o radu predviđa prestanak radnog odnosa kada zaposleni navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, osim ako se sa poslodavcem drugačije sporazumije.
To znači da je nastavak rada i nakon ispunjenja ovih uslova moguć uz dogovor zaposlenog i poslodavca. Ovaj osnov prestanka radnog odnosa treba razlikovati od uslova za ostvarivanje prava na penziju.
Radni odnos može prestati i na zahtjev roditelja ili staratelja zaposlenog mlađeg od 18 godina, kao i smrću zaposlenog.
U kojim još slučajevima radni odnos prestaje
Prestanak radnog odnosa nezavisno od volje zaposlenog i poslodavca predviđen je i kada se pravosnažnim rješenjem utvrdi gubitak radne sposobnosti.
Isto važi kada je zaposlenom zabranjeno obavljanje određenih poslova, a nije moguće obezbijediti mu drugi odgovarajući posao.
Među zakonskim razlozima su i odsustvo zbog izdržavanja kazne zatvora duže od šest mjeseci, kao i određene mjere bezbjednosti, vaspitne ili zaštitne mjere koje zahtijevaju odsustvo sa rada duže od šest mjeseci. Radni odnos može prestati i usljed prestanka rada poslodavca, u skladu sa zakonom.
Kako se objašnjava u vodiču kancelarije Stanković & Mijatović, ulazak firme u likvidaciju sam po sebi ne znači automatski prestanak radnog odnosa, već zahtijeva sprovođenje odgovarajućih zakonskih koraka.
Čak i kada radni odnos prestaje nastupanjem zakonskih okolnosti, poslodavac mora da obavi propisane administrativne radnje, uključujući odjavu zaposlenog i obračun i isplatu pripadajućih primanja, piše Blic.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.