Zajedno sa gvajanskim ministrom kulture Stivenom Džejkobsom, kralj je stao pored spomen-ploče posvećene pogubljenima kako bi prepoznao i odao počast istoriji ropstva i otpora u toj zemlji.
Bakingemska palata je ranije naglasila da kralj “ne bježi od kolonijalnog nasljeđa”, ali se formalno izvinjenje i isplata odštete ne nude jer je to u skladu sa zvaničnom politikom britanske vlade, prema kojoj monarh ne može da djeluje nezavisno o političkim pitanjima.
Čarls je prethodno u okviru turneje po Karibima, na Bahamima ropstvo opisao kao “veliko stradanje” i istakao da je važno otvoreno priznati istorijske nepravde.
Istovremeno, karipski lideri vrše rastući pritisak na Britaniju da isplati reparacije zbog transatlantske trgovine robljem i kolonijalizma.
Tokom posjete Gvajani, on je takođe pozdravio napore te zemlje da zaštiti svoje ogromne šume, istovremeno pozivajući i druge države da više vrednuju prirodu, prenio je AP.
Britanski monarh osudio je ono što je nazvao beskrajnim krčenjem šuma, upozoravajući da to ozbiljno ugrožava budućnost i zdravlje ljudi.
– Svi raspravljaju o tome koliko priroda vrijedi. Odgovor je da je ona neprocjenjiva. Priroda zaista ima najbolja rješenja za sve – rekao je on tokom sastanka sa predsjednikom Irfanom Alijem u glavnom gradu Gvajane, Džordžtaunu.
Čarls je u Gvajanu, nekadašnju britansku koloniju, stigao u četvrtak, u okviru devetodnevne turneje po Karibima. Prethodno je posjetio Bahame, a kasnije bi trebalo da stigne na Antigvu, uoči sastanka šefova vlada zemalja Komonvelta koji se održava od 1. do 4. novembra.
Predsjednik Ali je pohvalio Čarlsovo liderstvo u oblasti prirode, klime i životne sredine, kao i njegovu podršku strategiji razvoja sa niskom emisijom ugljenika.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.