Prema zvaničnoj evropskoj statistici (Evrostat), prosječna godišnja bruto zarada zaposlenog sa punim radnim vremenom u Luksemburgu iznosi oko 83.000 evra. Preračunato na mjesečni nivo, to je oko 6.900 evra bruto, odnosno približno 4.600 evra neto, po čemu je ova mala kneževina zauzela lidersku poziciju u EU, ostavivši iza sebe Dansku i Irsku. Naravno, konačna primanja variraju u zavisnosti od djelatnosti, radnog staža i poreskih olakšica.
Kako bi odgovorila na hronični deficit kadrova, država je formirala zvaničnu listu zanimanja koja imaju povlašćen i ubrzan tretman pri uvozu radne snage van granica EU.
Finansije i IT na vrhu liste prioriteta
Spisak obuhvata širok raspon poslova, od visokoobrazovanog kadra do zanatlija i medicinskog osoblja.
Tradicionalno snažan bankarski i finansijski sektor traži analitičare, revizore, računovođe, kreditne savjetnike, ekonomiste i stručnjake za upravljanje investicijama. Uporedo s tim, velika je potražnja za pravnicima, poreskim savjetnicima i advokatima sa iskustvom u bankarskom i sektoru osiguranja.
Ogromna potražnja vlada i u IT sektoru, gdje poslodavci tragaju za softverskim inženjerima, programerima, mrežnim i sistem-administratorima, stručnjacima za sajber bezbjednost i inženjerima baza podataka.
Šansa u zdravstvu, obrazovanju i zanatima
Zdravstveni i socijalni sektor takođe trpe veliki pritisak. U bolnicama, gerontološkim centrima i službama za kućnu njegu hitno su potrebni medicinski tehničari, medicinske sestre, socijalni radnici i njegovatelji. Otvorena su radna mjesta i za vaspitače u predškolskim ustanovama, te defektologe i pedagoge za rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju.
Značajan manjak radne snage bilježe građevinarstvo i industrija. Traže se krovopokrivači, monteri solarnih elektrana, industrijski mehaničari, mehatroničari, autolimari i lakireri. Na cijenjenoj listi deficitarnih profila nalaze se i inženjeri robotike, biotehnologije, avio-industrije, obnovljivih izvora energije, kao i stručnjaci za kontrolu kvaliteta.
Kakva su pravila za građane iz BiH?
Dok državljani zemalja Evropske unije, poput Hrvatske, imaju slobodan pristup luksemburškom tržištu bez ikakvih radnih dozvola, za građane Bosne i Hercegovine i dalje važe pravila predviđena za državljane trećih zemalja, piše Oslobođenje.
Ipak, nova lista deficitarnih zanimanja radnicima iz BiH pruža jasnu sliku u kojim oblastima najlakše mogu pronaći poslodavca spremnog da pokrene proceduru. Iako olakšani model značajno ubrzava administraciju, kandidati i dalje moraju proći zakonom predviđen postupak verifikacije stručne spreme, dobijanja boravišne i radne dozvole prije samog odlaska.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.