Izmjene je početkom ove sedmice predstavio hrvatski ministar rada Alen Ružić, dok je odredbe koje se odnose na plate pojasnila Anita Zirdum iz Uprave za rad i zaštitu na radu. Hrvatska na ovaj način u svoje zakonodavstvo prenosi evropsku direktivu o transparentnosti plata, čiji je rok za primjenu istekao 7. juna ove godine.
Promjene se odnose i na veliki broj građana Bosne i Hercegovine koji rade u Hrvatskoj. Prema podacima hrvatskog MUP, u prvih devet mjeseci 2026. godine državljanima BiH izdate su 22.565 dozvole za boravak i rad. To je 3.200 manje nego u istom periodu prethodne godine, ali je BiH i dalje prva na listi država čiji državljani dobijaju radne dozvole u Hrvatskoj.
Plata poznata prije razgovora za posao
Zirdum je pojasnila da će svaki kandidat za posao prije razgovora ili tokom samog razgovora morati dobiti informaciju o početnoj plati ili rasponu plate za radno mjesto za koje konkuriše.
Poslodavci više neće smjeti pitati kandidate koliku su platu imali na prethodnom radnom mjestu.
Radnici će, takođe, imati pravo da traže podatke o svojoj plati i prosječnim platama kolega koji obavljaju iste ili slične poslove, i to posebno za muškarce i žene.
Zbog toga će poslodavci morati utvrditi platne razrede za svako radno mjesto. Ukoliko ne dostave tražene podatke, mogli bi biti prekršajno kažnjeni.
To, međutim, ne znači da će zaposleni imati uvid u tačne iznose plata svakog kolege. Kako je pojasnila Zirdum, cilj je omogućiti transparentnost i provjeru jednakosti u primanjima, a ne otkrivanje pojedinačnih plata.
Odredbe ugovora o radu kojima se zaposlenima zabranjuje da govore o visini svoje plate ubuduće će biti ništavne. Zbog toga neće biti potrebno mijenjati postojeće ugovore o radu.
Uvodi se nacionalni sistem transparentnosti plata
Izmjenama se predviđa i uspostavljanje Nacionalnog sistema transparentnosti plata, za koji bi bila zadužena Finansijska agencija (FINA).
Veći poslodavci će putem ovog sistema izvještavati o razlikama u platama između muškaraca i žena.
Za prilagođavanje novim pravilima predviđeno je najmanje šest mjeseci od stupanja Zakona na snagu.
Produžava se rok za korišćenje godišnjeg odmora
Izmjene Zakona o radu donose novine i kada je riječ o korišćenju godišnjeg odmora.
Opće pravilo ostaje nepromijenjeno – neiskorišćeni godišnji odmor iz prethodne godine koristi se najkasnije do 30. juna tekuće godine.
Međutim, radnici koji do tog datuma nisu mogli iskoristiti odmor zbog bolesti, roditeljskih prava ili drugih opravdanih razloga moći će to učiniti do 31. decembra.
Ukoliko ni do tada ne budu u mogućnosti da iskoriste godišnji odmor zbog bolesti, rok će biti produžen za dodatna tri mjeseca, u skladu sa presudama Suda Evropske unije.
Iako se evropska direktiva ne odnosi direktno na Bosnu i Hercegovinu, jer BiH nije članica Evropske unije, nova pravila primjenjivaće se i na državljane BiH koji rade u Hrvatskoj, kao i na sve ostale zaposlene, nakon što izmjene Zakona budu usvojene, piše Klix.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.