Društvo

Srbi DALEKO od kolektivnog imuniteta: Tek pet odsto testiranih IMA ANTITIJELA na korona virus

Prvi rezultati analiza u “Batutu” ukazuju da je među 498 uzorkovanih, samo 21 preležao koronu.

Srbi DALEKO od kolektivnog imuniteta: Tek pet odsto testiranih IMA ANTITIJELA na korona virus
FOTO: NENAD PAVLOVIĆ/RAS SRBIJA

Ok kolektivnog imuniteta na virus korona, bar zasad, Srbija je dalje nego što je čak i u umjerenim projekcijama očekivala. Broj onih koji imaju antitijela gotovo da je zanemarljiv među dosad testiranima, pa je realna opasnost za Srbiju da će se naći u situaciji da eventualni drugi talas dočeka nezaštićena: bez kolektivne otpornosti, vakcine i specifičnog lijeka.

Imunohromatografskim testovima kod 21 osobe, od ukupno testiranih, detektovana su antitijela IgG klase, koja su pokazatelj preležane bolesti – kaže za Novosti docent dr Verica Jovanović, v.d. direktora ovog Instituta.

Među prvih 57 osoba testiranih u Nišu, samo pet je imalo antitijela, a u Subotici od 18 – samo jedna osoba. Još nema zbirnog podatka koliko je seroloških testova dosad urađeno u svim institutima, zavodima za javno zdravlje i domovima zdravlja od 1. juna, kada je počelo testiranje na lični zahtjev, pa je i za zaključke – rano.

– Na osnovu ovih podataka se ne može govoriti o prokuženosti virusom korona u opštoj populaciji, jer je za takvu procjenu potrebno uraditi studiju na većem uzorku, koja uključuje testiranje osoba koje su preležale Covid-19, kao i osoba koje nisu imale simptome i pretpostavlja se da nisu preležale ovo oboljenje – kaže dr Verica Jovanović.

U Srbiji je u toku studija koja će testiranjem 7.000 porodica, sa oko 17.000 članova, dati pouzdaniju sliku. U okviru ovog projekta testiranje je dobrovoljno i besplatno, dok serološko testiranje na lični zahtjev košta 1.200 dinara. Postoje dvije vrste antitijela – IgM koja ukazuju na postojanje akutne infekcije, i IgG – pokazatelj preležane bolesti.

Doktorka Jovanović kaže da je test na antitijela najbolje raditi između 7. i 14. dana od kontakta sa kovid-pozitivnom osobom.

Za kolektivni imunitet potrebno je da najmanje 60 odsto populacije ima antitijela, ali tek 70 do 80 odsto zapravo obezbjeđuje visok kolektivni nivo zaštite. Ali, izgleda da je uzdanje u kolektivni imunitet precijenjeno. Jer, i u Švedskoj, koja se u epidemiji, bar na početku, odlučila za model “imuniteta krda”, a ne za suzbijanje virusa mjerama, prema prvim podacima, samo sedam odsto stanovništva ima antitijela na koronu.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu