Opomena za one koji ne pokazuju saosjećanje i strpljenje, a beskompromisno ih očekuju od zdravstvenih radnika.
Ovaj apel, a ujedno i prekor zbog nepoštovanja mjera što nas je dovelo u situaciju koja se mogla izbjeći, upućuje docent dr Ivana Milošević, infektolog i gastroenterohepatolog u Klinici za infektivne i tropske bolesti KCS.
Ustanova koja je do ove epidemije u javnosti najčešće pominjana po oronuloj fasadi, još od marta je “crvena zona”, a doktorka Milošević i njene kolege su od samog početka epidemije na prvoj liniji odbrane.
Razmišljajući o tome da li je pritisak bio veći na početku epidemije ili sada kada imamo veći broj zaraženih, ističe da je u početku bila u pitanju borba protiv nepoznatog, a da je sada situacija dramatičnija.
– U martu smo se susreli sa nečim novim, nepoznatim, što je samo po sebi bilo neprijatno. Narednih mjeseci smo učili u hodu, sticali iskustvo, sigurnost u radu. Nažalost, kako su naša saznanja rasla, tako se povećavao i broj oboljelih, te ovih dana broj pregledanih prevazilazi sve dosadašnje brojeve. Isto važi i za broj hospitalizovanih širom Srbije, a nažalost i broj onih koji su preminuli – kaže dr Milošević za Novosti.
Pacijenti u različitim fazama bolesti
Kako kaže, sada pristižu pacijenti u različitim fazama bolesti.
– Osim što je sada broj oboljelih veći nego tokom prethodna dva talasa, primjetan je značajan broj bolesnika koji odlaže odlazak ljekaru, zbog lažne sigurnosti koju im uliva terapija antibioticima, a kovid 19 je virusna bolest koja se ne liječi antibioticima. Apelujem na sve da se sa pojavom prvih simptoma jave u kovid-ambulantu – objašnjava.
Ona objašnjava da “kod starijih osoba, osoba sa drugim hroničnim bolestima uvijek očekujemo težu kliničku sliku”, ali da to nije uvijek slučaj.
– Nažalost, kovid 19 umije veoma da iznenadi i nerijetko se dešavalo da mladi, prethodno zdravi ljudi razviju tešku kliničku sliku. Bolest se obično komplikuje u drugoj nedjelji, tako da laka forma tokom prvih dana bolesti nije garancija da će klinička slika takva i ostati. Zato je bitno da se nakon inicijalnog pregleda prate savjeti i preporuke ljekara – ističe ona.
Kako kaže, “biti zdravstveni radnik podrazumijeva i empatiju, saosjećanje sa bolesnicima”, kao i da proces liječenja “nije samo puko sprovođenje terapije, nego podrazumijeva i podršku oboljelima da što lakše prihvate i prebrode bolest”.
– Svi zdravstveni radnici imaju te srećne trenutke kada je teška bolest pobijeđena. Nažalost, tu su i oni drugi trenuci kada izgubite bolesnika. Pamte se i lijepi i tužni momenti, ovi drugi možda i više. Nekada je to samo pogled bolesnika, koji se nikad ne zaboravi, nekada osjećaj nemoći da se pomogne i pored toga što je sve što je u našoj moći već učinjeno. Kraj radnog vremena nije i kraj brige za nekog bolesnika. Teško je ne ponijeti emocije sa posla kući, a godine rada i iskustva nemaju uticaj na to – kaže dr Milošević.
Borbi se ne nazire kraj
Ona ističe da je cijela godina bila u znaku borbe protiv korone, da se ne nazire kraj, oboljelih je sve više, kao i da smo u najtežem momentu pandemije. Dodaje i da se ne osjeća ona podrška zdravstvenim radnicima koja je bila prisutna u martu.
– Ne osjeća se ona podrška koju su zdravstveni radnici imali u martu, ljudi su se umorili od priče o pandemiji. Kad god pomislite da vam je dosta naših apela, samo se sjetite osoblja prijemne ambulante Infektivne klinike koje radi bez pauze, sve ovo vrijeme. Zaposleni su premoreni, neki su se i razboljeli. Od početka ove pošasti kroz prijemnu ambulantu Infektivne klinike prošlo je više od 32.000 ljudi, svi su adekvatno pregledani i zbrinuti. Nažalost, ne mogu da ne spomenem da smo povremeno doživljavali i razne neprijatnosti. Duboko žalim zbog svake ružne riječi izgovorene na račun zdravstvenih radnika koji bespoštedno rade bez prava da budu umorni i neraspoloženi – napominje.
U trećem talasu epidemije, sa velikim brojem oboljelih, u Klinici za infektivne i tropske bolesti ambulanta, kako kaže dr Miloševć prijemna ambulanta trpi najveći pritisak, ali u ovoj borbi oni imaju pomoć svojih kolega.
– Mnogi ljekari rade od marta u drugim ustanovama gdje se liječi kovid 19. U prijemnoj ambulanti koja trpi najveći pritisak, imamo pomoć ljekara iz KCS – internista i neurologa. U odjeljenju intenzivne njege, gdje se liječe najzahtjevniji bolesnici, imamo stalnu podršku anesteziologa, takođe iz Kliničkog centra. Nažalost, u ovom trenutku imamo i tri oboljela ljekara, 23 medicinske sestre i jednu spremačicu – zaključuje dr Milošević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu