Od 2017. godine, svakog 2. aprila obilježava se Međunarodni dan provjere činjenica.
U svijetu u kojem vijesti dolaze iz mnogih izvora, kao i sa društvenih mreža, vrlo lako se može manipulisati, kako bi se uticalo na javno mnjenje. Profesionalni “provjerivači činjenica”, ili “fektčekeri” nam, u tom smislu, svima čine uslugu.
Svjetski dan provjere činjenica uspostavila je Međunarodna mreža za provjeru činjenica (I.F.C.N.), koju čine organizacije koje se širom svijeta bave provjerom podataka i ocjenjivanjem izjava javnih funkcionera.
Međutim, koncept takvog dana je prvi put osmišljen 2014. godine na skupu u organizaciji čuvene Londonske škole za ekonomiju.
Tramp, Bregzit i postistina
Na prestižnoj obrazovnoj ustanovi povela se diskusija o tome koliko su opasne dezinformacije koje šire političari i koliko je važno da oni budu odgovorni za ono što obećaju, ali i da postoji neko ko će prikupljati izrečene informacije i provjeravati da li su istinite.
Onda je došla 2016. godina, kada su tokom kampanje za američke izbore lažne vijesti i dezinformacije ponovo dovele ovo pitanje u centar pažnje.
Tada je Međunarodna mreža za provjeru činjenica zvanično promovisala 2. april kao Međunarodni dan provjere činjenica.
Nije slučajno izabrano da se Svjetski dan provjere činjenica obeležava odmah nakon 1. aprila, Međunarodnog dana šale.
Cilj je da se pokaže da su šale u redu, ali da nije u redu kada se manipuliše ozbiljnim pitanjima i obećanjima koja svakodnevno slušamo od političara. Oni moraju biti pozvani na odgovornost.
Predizborna kampanja u SAD 2016. godine, izbor Donalda Trampa za predsjednika SAD, ali i Bregzit u Britaniji, podstakli su bujanje lažnih vijesti i neprovjerenih informacija.
Oksfordski rečnik je 2016. izabrao termin „postistina“ za riječ godine.
Lovci na lažne vijesti
Ona je definisana kao stanje u kome emocije i lična vjerovanja više oblikuju javno mnjenje, nego objektivne činjenice.
Iako podsjeća na laž, postistina se razlikuje od nje. Ona je prije svega ignorisanje istine i odsustvo bilo kakvog dijaloga. Ljudi se sve češće okreću istomišljenicima i sistematski ignorišu argumente druge strane.
Doba postistine je afirmisalo i jedno posebno zanimanje: provjerivač činjenica ili faktčeker.
Zanimljivo je da se posao profesionalnog „lovca na lažne vijesti“ pojavio u SAD još tokom dvadesetih godina prošlog vijeka, piše Demostat.
Obučeni novinari su imali isključivi zadatak da detektuju lažne vijesti i da pripremaju odgovore na njih.
Dodatni zamajac profesija dobija tokom devedesetih godina. Tada portali aktuelizuju problem lažnih vesti u političkoj sferi i prvi put detaljno analiziraju informacije političara u kampanji.
Ali, nakon 2016. godine lov na lažne vijesti i dezinformacije
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu