Ovu biljku zbog velikog sadržaja vitamina i minerala nazivaju još i kraljicom među povrćem, ali uprskos njenim brojnim blagodetima ovaj domaćin iz sela Vraneši u Vrnjačkoj Banji jedan je od rijetkih proizvođača cvekle u Srbiji.
– Prvo sam je sijao za sopstvene potrebe, jer je jako zdrava, naročito ako je proizvodite na organski način. Ona sadrži veoma rijedak vitamin B12. Međutim, zbog velike potražnje, a male ponude proširio sam površinu pod zasadima i sada cveklu plasiram i na tržište. Sve što se proizvede, otkupi domaće preduzeće iz Prijepolja, tako da sa plasmanom nemamo problem. Oni kasnije prave sokove i salatu od nje i to izvoze na inostrano tržište – rekao je Aleksandar.
Cvekla nije zahtjevna biljna vrsta, međutim organska proizvodnja kojom se bavi ovaj povrtar je izuzetno teška jer se sve radi ručno. Jako je važno da se oplijevi na vrijeme, jer ukoliko cveklu savladaju trava i korov korijen će biti sitan i nepravilnog oblika. Plijevi se ručno, kao što se obavljaju i drugi poslovi, poput vađenja korijena i uklanjanja lišća. Zbog toga zahtjeva značajno angažovanje radne snage, što u krajnjem ishodu poskupljuje proizvodnju.
– Sjetva u planinskim predjelima ima i svojih prednosti, jer ovdje cveklu rjeđe napadaju biljne štetočine, koje znaju da desetkuju rod. Najbolje prinoise daje na zemljištima neutralne pH vrijednosti. Za đubrenje parcele najbolji je stajnjak, ili kokošije organsko peletirano đubrivo – tvrdi Krstić.
U Vranešima, gdje vlada surova klima, cvekla se sije početkom maja, a vadi prije prvih mrazeva. Aleksandar ističe da je prilikom sjetve bitno da se poštuje i zna plodored, što znači da se na istoj parceli sije tek nakon tri i više godina. Od šest do deset kilograma sjemena potrebno je za setvu jednog hektara.
Narodni vidari kažu da je cvekla dobra i protiv tumora i leukemija, da pospješuje rad nerava, mozga i podstiče aktivnosti jetre i želudca stoga nije ni čudo što je velika potražnja za ovim povrćem.
Zašto je bitan vitamin B12
Blagi nedostatak vitamina B12 je prilično česta pojava, koja izaziva umor, gubljenje daha, dijareju, nervozu, trnjenje ruku i nogu, a ozbiljan nedostatak vitamina B12 izaziva neurološka oštećenja pa i depresiju.
Vjeruje se da postoji veliki broj ljudi koji pati od blagog nedostatka ovog vitamina, a da toga nisu ni svjesni. Manjak vitamina B12 tokom dužeg vremenskog perioda, može da izazove niz problema sa fizičkim i mentalnim zdravljem.
Deficit vitamina B12 ili poremećaj u absorbciji vitamina B12 može dovesti do nastanka perniciozne anemije. Vitamin B12 je takođe važan za zdravlje nervnih ćelija i za stvaranje DNK i RNK, genetskog materijala organizma.
Nedostatak B12 vitamnina povezuje se i sa smanjenjem gustine kostiju i povećanim rizikom za nastanak osteoporoze.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu