Alija Đerzelez se pojavljuje kao junak u brojnim narodnim pjesmama i pričama, kao heroj neshvatljive snage i junaštva. Po svojim epskim karakteristikama porede ga sa Gilgamešom ili Markom Kraljevićem.
Alija je junak koji lako može ubiti najjezivija čudovišta poput zmaja, ali i ukroti žene koje se pretvaraju u zmije ili labudove. Autor vjeruje da je Đerzelez samo varijanta starog mongolskog spjeva o Hiziru, šamanu koji ubija zmaja kako bi izbavio prirodu od zlih sila, kako bi zimu smijenilo proljeće. Tako je nastao mitski praznik Đuran ili Đurđevdan.
Teško je situirati mjesto za koje je junak vezan. Đogović piše sljedeće:
„Interesantna je tematska komponenta o tome ”kojem narodu” pripada Alija Đerzelez, a iz ovog korpusa i njegovi dvojnici i protolikovi. Gdje se, navodno, rodio ovaj junak, gdje ratovao, i gdje je umro. Odgovor je, da su sve ovo epske nepoznanice i epska univerzalnost ovoga lika. Neki istraživači u domenu bošnjačke epike vezuju ovoga junaka za Sarajevo, drugi za Doboj i Maglaj, dok neki za Sandžak (za Pešter) i slično. Ovaj junak vrlo je česta ličnost u epici Albanaca (uglavnom Sjeverne Albanije, one islamske vjeroispovijesti) i posebno kod Albanaca Kosova i Crne Gore (Plav, Gusinje). Kod Albanaca se ovaj junak naziva Alija Đerđelezi. U ovom prezimenskom liku prepoznaje se antropološka struktura Đerđ Elezi, te se pripovijeda da je ovaj junak porijeklom Albanac katolik Đerđ, dakle Đorđe. To je onaj sv. Đorđe, čiji je arhetip mitski junak Hizir.”
Ljubiša Rajković je zabilježio dvije pesme narodnih pjevača, koji su pjevali o Aliji Đerzelezu, u svojoj knjizi “So Londže zelene”. U jednoj od njih sukobljavaju se Marko Kraljević i Alija Đerzelez. Oba junaka žele da ubiju drugoga kako bi njihova slava postala još veća. Marko pronalazi Aliju kako spava, ali ga ne ubije, već sačeka da se ovaj probudi. Umjesto krvavog obračuna dešava se neobičan obrt. Heroji se bratime i hvale međusobno junaštvo.
Alija Đerzelez je sličan i svetom Đorđu, koji ubija aždaju kopljem kako bi spasao nevinu djevojku. O njemu legende i priče pišu Ramiz Šaćirović, Ćamil i Ragip Sijarić, kao i Ivo Andrić. U parodičnoj pripovijetki Ive Andrića “Put Alije Đerzeleza” ovaj mitski junak postaje običan čovjek prepun slabosti i mana. Alija Đogović ne može da oprosti našem nobelovcu što je superheroja bošnjačke mitologije iskoristio kako bi se sprdao s njim.
“On je pisao o ćuprijama, ali ih je sam lomio i motivisao kasnije generacije da ih lome po onom projektu kako je slomljen veličanstveni most u Mostaru. Rezultati njegove ideološke literature i njegove filozofije su spaljena Bosna i genocid“ – piše Đogović, zanemarujući činjenicu da pisci mogu da pišu šta god žele, pa i da izvrću činjenice u svojim proznim ili poetskim delima.
Isto kao što je lik Aliju Đerzeleza Andrić parodirao, mnogi su parodirali lik Kraljevića Marka, od stripova kao što je “Marko Kraljević i Beg Kostadin” do predstava “Kraljević Marko pred haškim tribunalom”. Niko ne spori mitsku slavu ove dvojce velikih junaka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu