Da li će odluka Vrhovnog suda Kolorada kojom se Donaldu Trampu zabranjuje da se kandiduje za predsjednika 2024. godine produbiti polarizaciju u Sjedinjenim Državama i uzdrmati ne samo političku scenu već i pravne temelje SAD i biti uvod u američki građanski rat?
Hil upozorava da su svih sedam sudija koji su donijeli duboko kontroverznu odluku imenovali demokratski guverneri, što implicira političku pristrasnost u donošenju odluke da Tramp ne treba da se kandiduje na izborima jer stoji iza nereda 6. januara 2021. Tako važna odluka je donijeta preglasavanjem 4:3.
Istovremeno, troje sudija demokratske provenijencije dalo je intrigantna objašnjenja zbog čega im je neprihvatljivo da donesu odluku da Tramp ne smije da se kandiduje jer su dva nezavisna glasača (koju podržava ljevičarska organizacija Građani za odgovornost i Etika) tužila bivšeg predsjednika na osnovu egzotične klauzule 14. amandmana, donijetog poslije američkog građanskog rata kako bi se “spriječile pobune”.
Taj član 3 14. amandmana nikada do sada u američkoj istoriji nije korišćen u pravnoj praksi, čak ni poslije građanskog rata. Hoće li ga sada pokrenuti? Ne treba zaboraviti da sve važne izborne ankete daju veliku prednost Trampu u odnosu na Džoa Bajdena, pa ispada da je sud u Koloradu odlučio da spriječi pobjedu popularnijeg kandidata. Ne treba zaboraviti ni činjenicu da republikanci imaju većinu u Predstavničkom domu Kongresa.
Osim toga, nekoliko političkih analitičara podiglo je obrve na senzacionalnu presudu u Koloradu iz vrlo jednostavnog razloga: Trampu se već sudi za orkestriranje nasilnih nereda na Kapitol Hilu, ali zbog toga, bez obzira na količinu informacija koje ukazuju na njegovu odgovornost, još nije osuđen.
Drugim riječima, sudije koje su birale demokrate presudile su protiv Trampa zbog nereda na Kapitol Hilu i negiranja rezultata predsedničkih izbora pre konačne presude, a sve na osnovu utisaka. Šanse da ova presuda bude potvrđena u američkom federalnom Vrhovnom sudu, gdje su republikanci imenovali većinu sudija, veoma su male. Ali dio medijske, kao i cijela lijeva politička scena Amerike, oduševljen je novom strategijom obračuna sa MAGA desnicom – tužiti Trampa u svih 50 američkih država po istom osnovu i tako mu što više otežati put do predsjedničke funkcije.
Ova političko-pravna taktika nosi ogromnu opasnost – može da isprovocira desničarski politički spektar do nivoa konfrontacije kakav do sada nije viđen. Politička manjina trenutno pokušava da utiče na ishod izbora kroz pravni sistem, a desnicu, odnosno sadašnju većinu, uopšte ne zanima da li su birači Demokratske stranke teoretski u pravu.
Uz sve ovo, uopšte nije sporno da je Tramp krajnje kontroverzan i neodgovoran populistički desničar, pa se stvara konsenzus i na tradicionalnoj desnici, ali i u poslovnim krugovima, da bi u svom drugom mandatu mogao da napravi neviđenu političku ili ekonomsku štetu.
S druge strane, zbog problema koje izazvao Hanter Bajden republikanci su pokrenuli proces impičmenta protiv aktuelnog predsjednika. Ako se pokaže kao tačna informacija da je Bajdenov sin Hanter politički položaj svog oca – tadašnjeg potpredsjednika – koristio da prikupi velike sume novca u Ukrajini i Kini, u Americi bi zbog pravnih bitaka u narednoj izbornoj godini moglo da dođe do obračuna dvije strane kakav do sada nije viđen. Ako, međutim, u takvoj situaciji sudovi budu primorani da donose granične pravne odluke, jedino rješenje situacije može biti – građanski rat.
One koji se raduju tužbama protiv Trampa u svakoj američkoj državi treba podsjetiti da građanski rat nije dobra stvar, pogotovo što su oni koji se raduju tužbama trenutno politička manjina (tako kažu ankete). Bilo kako bilo, pošto će 2024. biti veoma uzbudljiva politička godina za Amerikance, biće i za ostatak svijeta.
Američka demagoška krajnja desnica se, naravno, već sprema za bitku.
Treba znati da su slični procesi protiv Trampa već vođeni u Mičigenu i Minesoti, ali su odbačeni. Zanimljivo je pročitati i objašnjenja demokratskih sudija koji su bili protiv toga da Trampu bude zabranjeno kandidovanje u državi Kolorado.
Neobičnu situaciju u sudu u Koloradu ugledni Hil opisuje ovako:
Tri sudije nisu se složile sa odlukom: glavni sudija Brajan Boatrajt, Karlos Samour i Marija Berkenkoter. Svaki je napisao poseban podnesak u kojem je osporio način na koji su tužioci podnijeli svoj zahtjev 14. amandmana koristeći odredbu izbornog zakona Kolorada. Berkenkoter je napisao da “većina tumači ovlašćenja suda preširoko”. Pitanja koja su ovdje predstavljena jednostavno dostižu složenost koju Generalna skupština Kolorada nije uzela u obzir u svojim izbornim pravilima. Radnje su bile u suprotnosti sa slovom i duhom zakonskog vremenskog okvira jer je zahtjev birača nadmašio proces. Izborni zakon u Koloradu ne pruža “motor” za takvu tužbu, a takođe ne postoji savezni zakon koji sprovodi klauzulu o pobuni u 14. amandmanu. Čak i ako smo uvjereni da je kandidat počinio užasna djela u prošlosti, mora da postoji odgovarajući postupak prije nego što se ta osoba diskvalifikuje sa obavljanja javne funkcije. Pravi proces je jedan od aspekata američke demokratije.
Kada pročitate ova objašnjenja, postaje jasno da u savremenoj Americi danas postoje legitimni sudski procesi protiv Trampa u kojima se gomilaju dokazi za njegovu osudu, ali i političke optužnice, baš kao i politizovani pravni procesi, što je šokantno za zemlju koja je donedavno širom planete dijelila lekcije o demokratiji, kao i o pravnoj sigurnosti i nezavisnosti pravosuđa.
Čak je i Njujork tajms, najuticajniji američki list koji neskriveno navija za Bajdena, u svom izvještaju primjetio da je odluka suda u Koloradu kontroverzna:
– Ovo je veoma važna i neobična odluka Vrhovnog suda država Kolorado – piše profesor prava sa Univerziteta Notre Dame Derek Miler na svom blogu o izbornom zakonu.
– Nikada u istoriji predsjednički kandidat nije bio isključen sa izbora po članu 3 14. amandmana. Preispitivanje od strane Vrhovnog suda Sjedinjenih Država izgleda neizbježno – navedeno je, piše Jutarnji list.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu