Riječi su Branke Stanković, koja kroz izradu suvenira čuva tradiciju srpskog naroda i poseban naglasak stavlja na zaštitu domaće proizvodnje.
Svi koji žive od turizma primijetili su da je pandemija najveću štetu nanijela upravo ovom sektoru, a to su posebno osjetili i kreativci i proizvođači suvenira.
– Pandemija je loše uticala na sve grane turizma. Kako usluge smještaja, tako prevoza, ugostiteljstva, pa evo i nas koji smo dio toga kao proizvođači suvenira. Posljedice će se tek u nekom narednom periodu sumirati iako su i već sada evidntne. Svakako, uticaj pandemije nas nije spriječio da u toku iste radimo na onom što možemo. Ja sam upravo radila na razvoju novih proizvoda, promociji i širenju mreže budućih kupaca. Pandemija, iako traje i ostavlja posljedice i gubitke, nije razlog odustajanje od ciljeva. Ono što je meni bitno je da, čak i u toku pandemije, upravo pozitivni komentari na moje suvenire, velika zainteresovanost i obećavajuće saradnje u budućnosti, daju odgovor na pitanja o budućnosti – naglasila je ona.
Kako kaže i onlajn prodaja je jedan od planova za budućnost.
– Savremeni razvoj turizma u velikoj mjeri mijenja dosadašnje shvatanje turističkih vrijednosti. Evropa je uvijek bila važna destinacija zbog bogatog kulturnog nasljeđa i iz tog razloga postoji jaka konkurencija među gradovima, pa kulturni i gradski turizam postaju sve važniji u smislu održivosti turističkog proizvoda. Bogato kulturno nasljeđe je bitan faktor koji utiče na konkurentnost i razvoj turističkog proizvoda. Suvenir kao dio kulturnog nasljeđa ima značajnu ulogu u očuvanju istog – rekla je Stankovićeva.
Kako kaže, svaki suvenir je jedna priča, na ma kojem lokalitetu da je kupljen. Suveniri su i nastali na način da je domaće stanovništvo izrađivalo predmete koji se koriste na domaćem lokalitetu, a posjetiocima je predmet koji su kupovali bio zanimljiv kao podsjetnik.
– Dio priče nekog podneblja uvijek uz pomoć suvenira nosimo sa sobom. Pri kupovini suvenira uvijek biram „domaće“, jer posljednjih decenija i proizvodnja i prodaja suvenira se pretvorila u trgovinu. Tako imamo predmete proizvedene u Kini ili Indoneziji, na koje domaći trgovci i preprodavci ispisuju nazive lokaliteta po želji i potrebi i prodaju ih kao domaće. Svaki suvenir je lijep ako je izvorni suvenir – naglasila je ona.
Jedan vid očuvanja tradicije je i gastronomija i ponuda domaće kuhinje.
– Evropa i u tom smislu ima ogroman potencijal. Postoji poveznica između tradicionalne kuhinje i suvenira. Naime, nije jednostavno dio ovakve kuhinje transportovati, odnosno prenijeti preko granice ili unijeti u zemlju, pa je uživanje u domaćoj kuhinji jedinstveno samo na lokalitetu gdje je i nastala. Preporuka je da se što više podstiče registracija proizvođača domaćih prehrambenih proizvoda, kao bi upravo dio tradicionalne kuhinje postao i suvenir – objasnila je ona.
Suveniri nastali u njenoj radionici su predmeti izvučeni iz naše kulturne baštine, što znači predmeti koje su koristili naši preci. Pretočeni u minijature danas su predstavljeni u obliku suvenira.
– Tu su, osim Zmijanjke čija je vezena maramica upakovana kao suknja djevojke i preslica, vezeno jastuče, priglavčić, čuturica, a odnedavno imamo u ponudi i kosu za košenje, kotao za rakiju, sjekiru. Našoj Zmijanjki smo pridružili i momka kome je vezena maramica upakovana kao košulja. Takođe, imamo i veliki set koji sadrži i sve ove suvenire u jednom pakovanju. U narednom periodu je planirano da je radi na još jednom novom proizvodu. I svi su pakovani pod sloganom „Vaš dio Srpske“ – kaže Stankovićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu