back button
reload

Društvo

Šta ako se u inostranstvu ZARAZITE virusom korona: Doza sigurnosti uz ino obrazac i kovid osiguranje

Građani koji turistički putuju u inostranstvo uz pomoć ino obrasca imaju pravo na hitnu medicinsku pomoć, čak i u slučaju zaraze virusom korona.

Šta ako se u inostranstvu ZARAZITE virusom korona: Doza sigurnosti uz ino obrazac i kovid osiguranje
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

U međuvremenu, i pojedina osiguravajuća društva su zbog aktuelne pandemije uvela u ponudu kovid osiguranje za putnike.

Uporedo s finansijama, građane koji ove sezone planiraju ljetovanje u inostranstvu, naročito brine i koliko su zaštićeni ako se na putu eventualno zaraze virusom korona.

U Fondu zdravstvenog osiguranja RS, koji izdaje inostrani obrazac, podsjećaju da građani koji putuju u inostranstvo turistički, za vrijeme privremenog boravka u zemljama s kojima BiH ima sporazume o socijalnom osiguranja, imaju pravo na hitnu medicinsku pomoć, i to u ustanovama koje su u sistemu zdravstvenog osiguranja zemlje u kojoj borave. Isti slučaj je i kada je u pitanju korona virus.

– U slučaju da se naš osiguranik zarazi korona virusom, ako je zdravstveno stanje takvo da zahtijeva hitnu medicinsku pomoć za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu, ima pravo na zdravstvene usluge koje se ne mogu odložiti, a da život i zdravlje lica ne budu ozbiljno ugroženi. U skladu s međunarodnim sporazumima, ne navode se konkretne dijagnoze, stanja i bolesti koje pokriva obrazac, uključujući i kovid 19, već sve zavisi od toga da li se radi o hitnoći ili ne – pojasnili su iz Fonda, dodavši da ocjenu hitnosti određuje zdravstvena ustanova u kojoj je osiguranik zbrinut.

Sporazumi

BiH ima potpisane sporazume sa Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Makedonijom, Slovenijom, Mađarskom, Turskom, Holandijom, Austrijom, Njemačkom, Italijom, Belgijom i Luksemburgom.

Sporazumi su potpisani i s Velikom Britanijom, Češkom, Slovačkom i Poljskom, ali za ove četiri zemlje nije potrebno vaditi ino obrazac, već je dovoljno da osiguranici kod sebe imaju pasoš BiH.

Pročitajte još

Ino obrazac, koji izdaju nadležne poslovnice FZO RS, ne naplaćuje se.

– Treba imati u vidu da ino obrazac nije isto što i putno osiguranje, jer naš ino obrazac pokriva troškove hitne medicinske pomoći, dok putna osiguranja pokrivaju i druge rizike – preciziraju u Fondu.

Ino obrazac u slučaju boravka u inostranstvu iz privatnih razloga može se izdati za ukupno 60 dana u toku godine. Dakle, osiguranici mogu da dobiju ino obrazac više puta u toku godine, ali ukupan broj dana ne može da prelazi 60 dana.

Aktuelnoj situaciji prilagodili su se i iz pojedinih osiguravajućih kuća u BiH, koje uz putno zdravstveno osiguranje sada nude i kovid osiguranje. To znači da će vam u slučaju zaraze biti refundirani troškovi testiranja i bolničkog liječenja, rekli su nam u jednoj osiguravajućoj kući.

Troškovi liječenja

Za četvoročlanu porodicu sa dvoje maloljetne djece, koja je riješila da otputuje u Tursku na 10 dana, putno i kovid osiguranje iznosi oko 55 maraka.

FOTO: NATAŠA TELEBAK/RAS SRBIJA
FOTO: NATAŠA TELEBAK/RAS SRBIJA

U Udruženju turističkih agencija Srpske potvrdili su da se naši građani uporedo s ponudom i cijenom aranžmana raspituju i za zdravstvenu zaštitu.

– Putničko zdravstveno osiguranje sa kovid zaštitom obuhvata i troškove liječenja od virusa do 5.000 KM, a ako troškovi prelaze tu sumu, oni padaju na teret osiguranika. Što se tiče karantinskog boravka u sobi, po protokolima zaštite, svi ozbiljniji hoteli u Turskoj, Egiptu, Crnoj Gori, imaju određeni broj soba koje su namijenjene za takve slučajeve. Boravak u hotelu u tim situacijama u 90 odsto slučajeva se ne naplaćuje, dok neki naplaćuju osnovne troškove – govori Mladen Račić iz udruženja.

Dodaje da se lani niko od naših građana nije zarazio virusom korona na putovanju.

– Nadamo se da ni ove godine neće biti takvih neugodnosti, ali se očekuje više putnika nego lani, pa je i rizik malo veći – ocjenjuje Račić.

Tarifa

Zašto nisu sva osiguravajuća društva uvrstila u ponudu kovid zaštitu pojasnio nam je predsjednik Skupštine udruženja društava za osiguranje u Privrednoj komori RS, Milomir Durmić.

FOTO SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Milomir Durmić

– Da bi se tarifa oformila, potrebna je neka statistika. Pandemija traje tek godinu i po i na osnovu toga se nisu mogli izvući podaci na osnovu kojih bi osiguravajuće društvo moglo da napravi cjenovnik. Drugo, po pravilima struke, sve vrste pandemija su isključene iz pokrića, jer su to masovne stvari koje obuhvataju veliku populaciju, rizik je ogroman i potpuno ostvariv za osiguravajuća društva, koja ipak treba da gledaju da su i komercijalna. Ni kolege nisu pokrile kompletne troškove liječenja u slučaju nastanka bolesti, nego su ih limitirali do 5.000 KM. Znači, cijenilo se koliki bi finansijski rizik osiguravajuće kompanije mogle da trpe u odnosu na prihod koji bi mogle da ostvare – kaže Durmić.

Podsjeća da je polisa putničkog zdravstvenog osiguranja inače vrlo široka i pokriva dosta rizika. Uračunati su svi troškovi do 60.000 maraka koje osiguranik doživi, troškovi operacije, bolničkog ležanja, kao i transport povrijeđenog do adrese boravka.

Manje putovanja

Potrebna dokumentacija za izdavanje inostranog obrasca se razlikuje u zavisnosti iz kojih razloga osiguranik boravi u inostranstvu.

Ukoliko osoba putuje u inostranstvo iz privatnih razloga, kao što je turistička posjeta, u neku od zemalja s kojima BiH ima sporazume, treba da u nadležnoj poslovnici FZO izvadi ino obrazac, i to na osnovu potvrde porodičnog ljekara o zdravstvenom stanju, odnosno sposobnosti za put. Po dolasku u zemlju u koju putuju, osiguranici bi trebalo da se jave tamošnjem zdravstvenom osiguranju, koje će im izdati bolesnički list. Izuzetno, osiguranici ino obrazac mogu da daju i direktno zdravstvenoj ustanovi koja im je pružila hitnu medicinsku pomoć, koja bi potom trebalo da kontaktira tamošnje zdravstveno osiguranje.

Sve do pandemije, broj izdatih obrazaca se povećavao iz godine u godinu, ali je lane taj broj znatno manji.

– To je očigledno posljedica pandemije korona virusa, usljed čega su naši osiguranici znatno manje putovali u inostranstvo. Primjera radi, 2019. godine izdato je 55.600 ino obrazaca, dok je u prošloj godini taj broj bio samo oko 11.600 obrazaca – rekli su iz Fonda, dodavši da je najviše ino obrazaca izdato za Crnu Goru, zatim Hrvatsku, Srbiju, Njemačku i Austriju.