
RAZDOR U SDS POSVAĐAO I ROĐENU BRAĆU Dragomir NE OPRAŠTA Kostadinu prelazak u Ujedinjenu Srpsku
Aktuelna previranja u SDS unijela su razdor i među braću Vasić – Dragomira i Kostadina, sadašnjeg i bivšeg SDS-ovca.
Aktuelna previranja u SDS unijela su razdor i među braću Vasić – Dragomira i Kostadina, sadašnjeg i bivšeg SDS-ovca.
Potencijalni politički partneri na nivou BiH već su zapeli, a zvanične razgovore oko formiranja vlasti još nisu ni pošteno započeli.
Dok najjača opoziciona stranka u Republici Srpskoj puca po svim šavovima, njen lider, čini se, sjedi skrštenih ruku.
Kako god da okreneš, u državnoj instituciji ne možeš da propadneš. Em, što možeš da primaš platu, a da mjesecima ni ne dolaziš na posao, em (ako ti se posreći) u tom neradu možeš i duplo da zaradiš.
Šef Odjeljenja komunalne policije u Banjaluci Milenko Letić mogao bi da bude smijenjen sa te pozicije, saznaje Srpskainfo.
Pred Republikom Srpskom je istorijska odluka. Tačnije, ispisivanje novih stranica srpske istorije u rukama je dva, u ovom momentu isuviše neprijateljski nastrojena, politička bloka.
I ovog septembra Bosnu i Hercegovinu su okupirali bageri, lopate, crvene i zelene vrpce, službene limuzine i po koji šator.
Bosna i Hercegovina je sastavljena od dva entiteta i tri naroda čiji se stavovi, po ustavnoj definiciji, moraju uvažavati prilikom donošenja odluka.
Ruski pisac Zahar Prilepin nije uspio da uđe u BiH, ali je zato (da ni sam toga nije svjestan) uspio da razotkrije sve slabosti političko-obavještajnog sistema u ovoj državi.
Koliko god su u početku izgledali kao „bezazlen problem“, migranti iz raznih bliskoistočnih zemalja svakim danom nesvjesno prave sve veći politički haos u Bosni i Hercegovini.
Namjera o raspoređivanju policije Federacije BiH na teritoriji Republike Srpske sigurno ima političku pozadinu, jer nema nikakve profesionalne potrebe da se tako nešto uradi – tvrdi za Srpskainfo bivši ministar unutrašnjih poslova RS Dragomir Jovičić.
Kada je riječ o glasnom zaklinjanju na Ustav BiH, onda je sarajevska i politička i medijska scena najglasnija. Ali, kada to zaklinjanje treba sprovesti u djelo, e pa onda ta ista scena potpuno – utihne.
Potpredsjednici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Jadranki Lokmić-Misirača i predsjedniku Suda BiH Ranku Debevecu, juče su upućene prijetnje smrću od strane nepoznate osobe – saopšteno je iz VSTS.
U parlamente u Bosni i Hercegovini prvo se biraju stranački, a tek onda puleni naroda. To je vidljivo iz kandidatskih lista koje su već upućene u Centralnu izbornu komisiju, a potvrda će neminovno uslijediti kada se objelodane kompenzacione.
Potpis predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH Denisa Zvizdića na četiri deklaracije na samitu u Londonu unio je novi razdor u Bosnu u Hercegovinu. Poražavajuće je samo što je razdor oko deklaracija veći između srpskih političara u BiH nego što bi, po logici stvari, trebalo da bude između tri naroda.
Veterani boračkih udruženja RS zatražiće da u Narodnoj skupštini Srpske bude formiran anketni odbor s ciljem rasvjetljavanja ubistava visokih policijskih i vojnih funkcionera, prije svega Srđana Kneževića, Ljubiše Savića Mauzera i Željka Markovića.
Bosna i Hercegovina po mjeri Bošnjaka glasi otprilike ovako: centralizovana država, “bosanski jezik”, zajednički praznici 1. mart i 25. novembar, himna BiH po tekstu koji njima odgovara, a od skoro tom spisku treba dodati i zajedničku dijasporu.
Baš kao što se podizanje optužnica i suđenja za ratne zločine u BiH sprovode po dva aršina – Krivičnom zakonu BiH i onom iz SFRJ, takva situacija je i sa služenjem kazni.
Ideja za obilježavanje zajedničkih praznika, bar u Bosni i Hercegovini, ne nedostaje. Ali, iz tog pregršta „simboličnih“ datuma, teško da se mogu probrati i tri „poštena“ koja bi bila prihvatljiva za sva tri naroda u BiH. Razlog za to treba tražiti u činjenici da su i ti datumi (kao što je uostalom i sve u BiH) obojeni političkom i nacionalnom ostrašćenošću.
Kancelarija disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH odbacila je pritužbu Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih na devet sudija i šest tužilaca za koje smatra da su diskriminatorski postupali prema Srbima u predmetima ratnih zločina, rečeno je Srni u ovoj kancelariji.