Ko god je danas prošao preko Rebrovačkog mosta mogao je da vidi koliko su vozaču usporili.
U Abu Dabijui danas je lijep i sunčan dan. Ali, juče i prekjuče bila je kataklizma.
„Jednu godinu radiš da zaradiš za dvije linije na asfaltu.“ Da nije tragičan, zapravo bi ovo bio zabavan komentar.
Garsonjere od dvadesetak kvadrata u centru Banjaluke koštaju oko 130.000 KM. Prostom računicom, kvadrat je skuplji od 4.000 maraka. I prostom logikom, to je prostor u kojem, koliko-toliko, normalno može da živi samo jedna osoba.
Kako se bliži sezona kojeg voća i povrća, umjesto da bude jeftinije, kod nas kontra. To je primjetno kod mladog kupusa, krompira, krastvca, paradajza, patlidžana. Početkom marta i krajem marta druge su, naravno veće, i cijene banana, kivija i kruške viljamovke.
„Plaćam od 2009. godine i stiglo mi je 400 KM duga“, „Piše da nisam platila za 12 mjeseci, a sve račune za prošlu godinu imam“, „Po njihovom, komunalna naknada nikada nije plaćena, srećom sve uplatnice sam sačuvala.“
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti pretežno oblačno i toplo, na istoku uz sunčane periode, a uveče se ponegdje očekuje kiša.
Nebo iznad Banjaluke od juče je zamućeno pijeskom iz Sahare zbog čega je više žuto nego plavo, a vidljivost je smanjena.
Kafići su nam vazda puni, to je fakt. Kao i činjenica da je cijena svega što popijemo u njima prevazišlo zdrav razum i opravdanu tržišnu vrijednost.
Nema prodavnice, marketa ili velikog trgovačkog lanca koji svakog dana nema bar nekoliko artikala na akciji. Ali, ta „akcija“ uglavnom izgleda tako da uzmete neki proizvod, a on je tek 10 ili 20 pfeninga jeftiniji. Kod nas je tako, a šta mislite kako je u razvijenim evropskih zemljama?
Sudeći po trenutnim cjenovnicima, popiti kafu u nekom lokalu mnogo je jeftinije u Trebinju nego u Mostaru i Sarajevu. Od cijena pita u Sarajevu i Mostaru će vam se zavrtiti u glavi. I budite spremni da u gradu na Vrbasu najjobičniju limunadu ponegdje platite i 5 KM.
Možda 15, 30 ili 55 miliona maraka. Možda i manje ili više od ovih brojki, ali teško je to znati.
Peti Samit energetike Trebinje potvdio je da je vodeći regionalni događaj iz sfere energetike. Tokom tri dana trajanja održana su naučna predavanja i paneli, okupio je više od 900 najeminentnijih stručnjaka iz oblasti energetike i po sadržaju definitivno je bio najpotpuniji i najraznovrsniji do sada.
Jedan od glavnih zaključaka koji se čuo trećeg dana Samita energetike Trebinje je zelena energija da, gašenje termoelektrana u ovom momentu ne, rekao je Ivan Koprivica, izvršni direktor za tehničke poslove MH ERS.
Elektroprivreda RS je svjesna energetske tranzicije i dekarbonizacije elektro energetskog sektora RS. Sve zemlje u regionu su potpisale sporazume sa energetskom zajednicom i svi moramo dekarbonizovati elektro energetski sektor do 2050. godine.
U toku je treći, završni dan Samita energetike u Trebinju. Po dosadašnjim podacima, ispunjena su sva očekivanja što se tiče programa i događaja.
Pred nama je treći, ujedno i zadnji dan Samita energetike Trebinje 2024. Tri dana naučnih predavanja nadmašila su očekivanja.
Svakodnevno naletimo na različite oglase. Jedan nas je baš nasmijao.
U Muzeju Hercegovine otvorena je izložba modela živog svijeta "Priroda na dodir".
Samit energetike Trebinje svake godine sve više napreduje i izuzetno doprinosi dijalogu u regionu.
