Prema podacima Evropske komisije, punjenje rezervoara od 50 litara benzinom sada košta oko 103 eura, a dizelom 108 eura.
Rast cijena značajno podstiču visoke rafinerijske marže, a stručnjaci Evropske centralne banke procjenjuju da će marže za dizel vrhunac dostići tek u oktobru, što ukazuje na mogućnost da bi cijene mogle ostati visoke.
Cijene goriva na benzinskim stanicama snažno su porasle nakon početka sukoba na Bliskom istoku, što je dodatno pojačalo inflatorne pritiske. Evropska centralna banka saopštila je da je inflacija energenata u Evrozoni u avgustu skočila na 14,3 odsto, u odnosu na 10,3 odsto u julu.
Prosječna cijena litra benzina u EU 14. septembra iznosila je 2,063 eura, a dizela 2,159 eura. Riječ je o najvišim zabilježenim cijenama otkako je Komisija 2005. godine počela da prati podatke. Prethodna rekordna cijena benzina zabilježena je 2022. godine, dok se cijena dizela sadašnjem nivou posljednji put približila u aprilu ove godine.
Najjeftinije na Malti
Cijene se značajno razlikuju među državama članicama. Najjeftiniji benzin bio je na Malti, gdje je litar koštao 1,34 eura, dok je najskuplji bio u Danskoj, sa cijenom od 2,56 eura. Dizel je takođe bio najpovoljniji na Malti, gdje je litar koštao 1,21 euro, dok je najskuplji bio u Finskoj, sa cijenom od 2,51 euro.
Podaci potiču iz nedjeljnog biltena Evropske komisije o nafti, objavljenog 17. septembra, a odnose se na cijene zabilježene 14. septembra, sa uračunatim porezima i akcizama.
Rast cijena traje mjesecima, od početka rata sa Iranom krajem februara, koji je poremetio protok energenata kroz Hormuški moreuz. Cijena referentne sirove nafte Brent na vrhuncu sukoba premašila je 126 dolara po barelu, a u petak se barelom za isporuku narednog mjeseca trgovalo po cijeni višoj od 104 dolara. Prije rata cijena je bila oko 72 dolara.
Snabdijevanje Evrope dodatno je otežano jer je Saudi Aramco obavijestio najmanje dvije evropske rafinerije da u oktobru neće dobiti ugovorene isporuke nafte. Prema pisanju Bloomberga, koji se poziva na izvore upoznate sa situacijom, odluka se odnosi na sve evropske kupce i donesena je nakon napada na ključni saudijski naftovod koji vodi prema Crvenom moru.
Uloga rafinerijskih marži
Međutim, cijena sirove nafte na svjetskim tržištima nije jedini faktor rasta. Značajno je poskupjela i prerada nafte, a porasle su i rafinerijske marže, što dodatno povećava cijene na benzinskim stanicama.
Rafinerijska marža predstavlja razliku između cijene sirove nafte i cijene dobijenih derivata, poput benzina i dizela.
Čini se da su marže na benzin već dostigle vrhunac, dok stručnjaci ECB-a za Euronews Business očekuju da će marže za dizel vrhunac dostići tek u oktobru.
-Prema cijenama terminskih ugovora za dizel zabilježenim 16. septembra, očekuje se da će marža za dizel vrhunac dostići u oktobru. Podaci za benzin sa istog datuma pokazuju da su njegove marže vrhunac dostigle u avgustu – naveli su. Od početka 2026. godine prosječna cijena benzina u EU porasla je za približno 29 odsto, a dizela za gotovo 40 odsto.
Prema analizi ECB-a iz jula, promjene cijena sirove nafte uglavnom se u potpunosti prenose na cijene goriva prije oporezivanja u roku od jednog do dva mjeseca.
U julu je sirova nafta činila manje od četvrtine cijene goriva u evrozoni. Ostatak su činili troškovi prerade i distribucije, marže i porezi, koji objašnjavaju velike razlike u cijenama među državama. Akcize i PDV tada su činili oko 44 odsto cijene dizela i 52 odsto cijene benzina.
Stručnjaci ECB-a ističu da rafinerijske marže trenutno čine značajan dio cijene dizela, prenosi Index.hr.
-Procjenjujemo da su u trećoj sedmici septembra rafinerijske marže činile 0,41 euro po litru dizela, odnosno 19 odsto maloprodajne cijene, dok su kod benzina iznosile 0,17 eura po litru, odnosno 8 odsto – naveli su.
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.