Banjaluka

Draško probudio žeđ za ZNANJEM: Zašto baš Maksim lupa po diviziji i ko raspreda Markove konake

Kada je izjavio da je Austrougarska prvi vodovod u Banjaluci izgradila prije 50 godina, Draško Stanivuković je, očekivano, izazvao lavinu komentara. Između ostalog, Draško je kod mnogih probudio žeđ za znanjem, što je za svaku pohvalu.

Draško probudio žeđ za ZNANJEM: Zašto baš Maksim lupa po diviziji i ko raspreda Markove konake
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

U moru komentara, našli su se i oni u kojima se čitaoci pitaju, zašto smo napisali da “Draško lupa kao Maksim po diviziji”.

– Neka novinar objasni šta znači lupati kao Maksim po diviziji, ako to uopšte zna – jedan je od komentara.

Pošto su želje čitalaca za nas zapovjest, evo se javljamo na dužnost! Nije da baš sve znamo, ali držimo se one starinske da sve piše u knjigama, samo treba čitati.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Ne samo da ćemo rastumačiti zašto po diviziji lupa baš Maksim, a ne recimo Jevrosim, ili Eustahije, nego ćemo, za one koji žele znati više, objasniti zašto se kaže “Markovi konaci”, jer je i raspredanje Markovih konaka, uz istoriju, jedna od Draškovih omiljenih zanimacija.

Maksim iz popularnog frazema sa lupetanjem, nije neki bezveznjaković, nego jedan pametan i obrazovan Britanac, ser Hiram Stivens Maksim. Živio krajem 19. i početkom 20. vijeka i bio uspješan pronalazač. Iza sebe je ostavio brojne korisne izume, poput pegle za kosu, mišolovke i parne pumpe…

FOTO: XIXBACKTOLIFE/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: XIXBACKTOLIFE/YOUTUBE/SCREENSHOT

Ipak, usud je htio da postane čuven po tome što je izumio prvi mitraljez.

Maksim je svoj mitraljez patentirao 1883. godine. Prvi put je korišten prilikom kolonizacije Rodezije, a istoričari ga danas nazivaju i “oružje kojim je kolonizovana Afrika”, koliko zbog ubojitosti, toliko i zbog toga što se lokalno afričko stanovništvo plašilo buke koju mitraljez proizvodi.

Masovna upotreba mitraljeza, koji je dobio ime Maksim, po svom “ocu”, počela je u Prvom svjetskom ratu. Maksim, naravno, nije bio precizan kao obična puška, jer mitraljesci ne gađaju, nego pucaju rafalno, što će reći „lupaju“ odokativno, po diviziji, pa šta pogode!

Aluzija na lupetanje bez smisla i cilja, koje podiže veliku galamu, više je nego očigledno. Kao što mitraljez, kad lupa po diviziji, ubije mnogo ljudi, tako se uvijek nađe neko ko će povjerovati lupetanju političara, koliko god ona bila besmislena.

I raspredanje Markovih konaka je disciplina u kojoj su se istakli brojni političari, ali Stanivuković je ipak šampion.

Marko Kraljević i Musa Kesedžija, slika Vladislava Titelbaha
FOTO: VLADISLAV TITELBAH/WIKIPEDIA

“Markovi konaci” su izraz za priču bez kraja i konca, koja se širi u nedogled, a ništa konkretno ne objašnjava. Kao ono kad Draško, u kriznoj situaciji, na pres konferenciji drži monolog od 40 minuta i ljuti se kad ga novinarka prekine, da bi mu postavila pitanje.

Ovaj frazem potiče, naravno, iz epskih pjesama o Kraljeviću Marku. I tako, kad Marko krene u boj, ili caru na raport, on usput konači, a narodni pjevač, natenane, opisuje šta se dešavalo na kojem konaku i tako priči nikad kraja.

Pročitajte još

U jednoj pjesmi se čak pominje kako je Marko, idući caru, promijenio 30 konaka, a onda ide ono: kad je bio na prvom konaku, pa na drugom konaku, pa na trećem konaku… i tako unedogled.

A šta je bilo kad je stigao do cara? I da li je uopšte stigao? Pa vjerovatno je cara ubjeđivao da u Banjaluci treba izgraditi vodovod, najkasnije do 1970. godine. Nije lijepo da ih kaurska carevina iz Beča, pretekne u tom naumu!

Draško lupa kao Maksim po diviziji

Draško, Drina i trećina istorije

Draško i Franc Jozef