Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić otvorio je rekonstruisano šetalište i pozvao građane da učine da korzo ponovo postane mjesto za druženje i zabavu.
Nadamo se da će ovo šetalište oživjeti nekadašnji duh korzoa i da će se građani vratiti zdravim navikama druženja. Od davne 1976. godine, kada je izgrađen Gradski trg, dosta toga smo izmijenili u ovom dijelu grada. Napravili smo šetačku zonu, a danas je ona u novom ruhu nakon rekonstrukcije. Tu su i staza za slabovida lica i klupice za odmor – istakao je Mićić.
Načelnik Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove i zaštitu životne sredine Tomica Stojanović naveo je da je u planu i postavljanje dekorativne ulične rasvjete na šetalištu.
– Nadamo se da će stariji građani na novom šetalištu evocirati uspomene iz mladosti, a da će ga koristiti i buduće generacije – istakao je Stojanović, koji je zahvalio Direkciji za izgradnju i razvoj Grada koja je uradila projekat i arhitektonsko rješenje.
– Šetači u građanskim nošnjama s prelaza iz devetnaestog u dvadeseti vijek, starogradska muzika, stolovi sa kariranim stolnjacima, bijelim vinom i sifonima, priče o javnom životu u staroj Bijeljini, koji se u velikoj mjeri odvijao na popularnom korzou, uspomene kojih su se sjećali stari Bijeljinci obilježili su svečano otvaranje obnovljenog šetališta – saopšteno je iz Gradske uprave.
Naratori tokom sinoćnjeg prigodnog programa u organizaciji Gradske uprave Bijeljine bili su glumac Ivan Petrović i poznati bijeljinski ugostitelj Dragoljub Jovanović Buco, a doprinos su dali i članovi SKUD “Semberija”, učenici Muzičke škole “Stevan Stojanović Mokranjac”, te Muzej Semberije mini-izložbom o vremenu, ljudima i ambijentu nekadašnjeg Korzoa, navodi se u saopštenju.
Korzo i navika Bijeljinaca da slobodno vrijeme provode izvan kuće i dvorišta počeli su da zaživljavaju nakon zamjene turske vlasti austro-ugarskom i uporedo sa stasavanjem mlade građanske klase koja je prihvatila zapadnjačku filozofiju dokolice. Šetnju i druženje na korzou u večernjim časovima prihvatili su najviše mladi.
Prema zapisima bijeljinskog hroničara Slobodana Lukića u knjizi “Korzo stare Bijeljine”, to je bilo naročito izraženo u proljećnim mjesecima kada grad i bašče ozelene i kada se sve obuče u zeleno ruho sa mirisima cvijeća iz dvorišta. Ovaj oblik druženja mladih na javnim mjestima predstavljao je najjači način razbijanja orijentalnih navika u sredini koja je ubrzano prihvatala evropske manire i načine ponašanja.
U decenijama koje su uslijedile, mijenjale su se države i društvena uređenja, ali je navika šetanja bijeljinskim korzoom ostala, sve do vremena kada su televizija i društvene mreže donijeli nove navike u svakodnevni život i društvene veze.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu