Podaci Instituta pokazali su da je to povećanje od 3,1 odsto u odnosu na 2024. godinu, a kako se navodi, najveći broj krađa počinili su kupci, zatim organizovane grupe koji su prvenstveno krali alkohol, kozmetiku, parfeme poznatih marki ili žilete za brijanje, prenosi portal Tagesšau.
Prema studiji, zaposleni u maloprodaji su prošle godine takođe prouzrokovali štetu od oko 910 miliona evra i odigrali značajnu ulogu u tome, dok su dobavljači odgovorni za dodatnih 370 miliona evra.
Sistemske greške takođe su doprinijele gubicima od oko 780 miliona evra, odnosno greške poput neblagovremenog uklanjanja promotivnih cijena, greške u knjiženju i evidentiranju ili pogrešno fakturisane isporuke robe.
EHI navodi i da kase za samoposluživanje predstavljaju sve veći izazov za trgovce, jer često dolazi do grešaka prilikom skeniranja artikala, a kao primjer se navodi da se skeniraju jeftiniji proizvodi kada se kupi skuplji.
Prema podacima Njemačke federacije trgovaca na malo (HDE), 98 odsto svih slučajeva krađe u trgovinama ostaje neotkriveno ili ih trgovci čak i ne prijavljuju zbog nedostatka krivičnog gonjenja.
Kao odgovor na sve veći broj krađa, trgovci na malo su počeli da ulažu približno 1,7 miliona evra u povećanje broja obezbjeđenja, nadzor kamerama pomoću vještačke inteligencije i slično.
Ove bezbjednosne mjere, zajedno sa svim gubicima nastalim zbog krađe, refinansiraju se kroz opšte cijene i operativne troškove trgovaca na malo, koji se uračunavaju u prodajne cijene.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.