U analizi Spoljnotrgovinske komore BiH navedeno je da je količinski izvezeno 644.326 tona, što je povećanje od 7,5 odsto u odnosu na prošlogodišnje 599.302 tone, iz čega je zaključeno da BiH izvozi više količinski, ali po nižoj cijeni, što ukazuje na povećan izvoz sirovih ili polufinalnih proizvoda niže dodate vrijednosti.
– Ovaj trend potvrđuje orijentaciju prema izvozu sirovina i proizvoda niže dodate vrijednosti, što je posebno izraženo kroz pad izvoza neobrađenog drveta i namještaja, a rast izvoza ogrevnog drveta i drugih osnovnih proizvoda – istaknuto je iz Komore.
Iz Spoljnotrgovinske komore navode da vodećih 20 tržišta čine 92 odsto ukupnog izvoza, kao i da je u prvih šest mjeseci primjetan pad izvoza ka ključnim partnerima – Njemačkoj, i to za 8,9 odsto, gdje je izvezeno robe u vrijednosti od oko 167,7 miliona KM, Hrvatskoj za 2,3 odsto, u koju je izvoz inosio oko 152,5 miliona KM, te Srbiji za 1,5 odsto, gdje je izvoz inosio 76,5 miliona KM.
Smanjen je izvoz i u Holandiju i to za 18,6 odsto, Francusku 14,9 odsto, te Kinu 52 odsto, dok je porast primijećen ka tržištima Slovenije, Italije, Poljske, Bugarske i Albanije, što ukazuje na potencijal za širenje prisustva na ovim tržištima.
– Definitivno najveći rast izvoza BiH u analiziranom periodu ima prema tržištu Vijetnama (1122,8 odsto) i Ujedinjenih Arapskih Emirata (80,5 odsto), te će biti zanimljivo pratiti dalja kretanja ka ovim tržištima”, istaknuto je u analizi.
Kada je riječ o količinskom uvozu, iz Komore navode da je on u prvom polugodištu iznosio 236.905 tona, što je rast od 14,6 odsto u odnosu na isti period lani, te dodaju da ovi podaci potvrđuju povećanu potražnju za sirovinama i poluproizvodima u domaćoj preradi.
Analiza strukture uvoza pokazuje da BiH dominantno uvozi neobrađeno i grubo obrađeno drvo, zbog nedostatne domaće sirovinske baze i ova kategorija zabilježila je rast od 85 odsto količinski i 39 odsto vrijednosno.
Iz Komore dodaju da je značajan uvoz zabilježen kod iverica, ploča za namještaj i drvenih elemenata, uz umjeren rast i količinski (3,7 odsto) i vrijednosno (3,6 odsto).
Najveća uvozna tržišta po vrijednosti su Hrvatska sa 63,2 miliona KM (povećanje od 7,5 odsto), Srbija sa 42,4 miliona KM (smanjenje od 3,9 odsto), Austrija sa 22,1 milion KM (smanjenje od 3,2 odsto), Mađarska sa 21,6 miliona KM (povećanje 6,1 odsto), te Turska sa 20,6 miliona KM (smanjenje od 9,4 odsto).
Zemlje sa najvećim rastom uvoza u prvih šest mjeseci u odnosu na isti period 2024. godine su Češka Republika gdje je zabilježeno povećanje od 47 odsto, Slovačka 74,8 odsto, te Belgija 96,2 odsto i Slovenija 22,9 odsto.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.