Oni su upozorili da se Bosna i Hercegovina suočava s usporavanjem ekonomskog rasta, rastom inflacije i povećanim fiskalnim pritiscima, dok bez snažnijih reformi neće moći ostvariti značajniji napredak prema ekonomskom standardu Evropske unije.
– Rast ekonomije slabi pod uticajem viših cijena energije, slabije potražnje iz Evropske unije i povećane globalne neizvjesnosti – naveli su iz MMF-a, pišu Nezavisne novine.
Očekuje se da privredni rast u ovoj godini bude dva odsto
Prema njihovim procjenama, privredni rast BiH usporio je sa 3,2 odsto u 2024. na 2,1 odsto u 2025. godini, dok se za 2026. očekuje dodatno usporavanje na dva odsto.
– Istovremeno, inflacija je sa 1,7 odsto u 2024. porasla na četiri odsto u 2025. godini, a tokom ove godine mogla bi dostići 5,4 odsto. Rast u srednjem roku postepeno će se oporavljati prema nivou od tri odsto, ali takva dinamika neće biti dovoljna za značajnije približavanje životnog standarda zemljama Evropske unije bez ozbiljnijih strukturnih reformi – istakli su iz Međunarodnog monetarnog fonda.
Dodali su da se među glavnim rizicima izdvajaju slabiji rast ključnih trgovinskih partnera, dugotrajno visoke cijene energije, stroži globalni finansijski uslovi i političke tenzije unutar zemlje.
Fiskalna politika i dalje ostaje ekspanzivna
– Fiskalna politika i dalje ostaje ekspanzivna te doprinosi rastu budžetskih deficita, javnog duga i inflatornih pritisaka. Konsolidovani deficit opšte vlade kontinuirano raste od 2022. godine, a prema projekcijama, mogao bi dostići četiri odsto bruto domaćeg proizvoda u 2026. godini. Kao glavni razlozi navode se povećanja penzija, socijalnih davanja i plata u javnom sektoru – piše u ovim zaključcima.
Iz MMF-a su upozorili da se povećani deficiti finansiraju rekordnim spoljnim zaduživanjem.
– Republika Srpska zadužila se za ukupno 750 miliona evra, što predstavlja 7,3 odsto BDP-a tog entiteta, dok je Federacija BiH osigurala 800 miliona evra, odnosno 3,9 odsto svog BDP-a. Zbog toga MMF poziva vlasti da se suzdrže od novih mjera koje bi dodatno povećavale deficit te da eventualne viškove prihoda iskoriste za obnovu fiskalnih rezervi – dodali su iz MMF-a.
Prethodnih godina se radilo na ekonomskim blokadama
Ekonomista Admir Čavalić kaže da je ovo ispravna ocjena MMF-a.
– Mislim da je ovo rezultat činjenice da se prethodnih godina radilo na ekonomskim politikama dodatnih regulacija, blokada, zabrana rada, inspekcijskog terora i sličnog. Ovo ne donosi rezultate po pitanju ekonomskog rasta – naglasio je Čavalić.
Prema njegovim riječima, treba da imamo inkluzivne politike koje će omogućiti dinamiziranje tržišta i tržišnih odnosa koje su vrlo bitne u kontekstu ekonomskog rasta Bosne i Hercegovine.
– Šta to konkretno znači? Pa, evo, na primjer, u Federaciji BiH to je dodatno spuštanje zbirne stope doprinosa, intenziviranje liberalizacije finansijskih tržišta i tako dalje. Takođe, stale su te reforme u kontekstu priključenja SEPA, a sada dospijevamo i na “sivu listu”. Posljednja stvar je uklanjanje nekih institucionalnih barijera koje koče ekonomski rast u BiH, jer otežava poslovanje i čini nas manje atraktivnim kao investicionu destinaciju – objasnio je Čavalić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.