Zbog komentara čitalaca Srpskainfo potražili smo informaciju da li zvanični procenti imaju dodirnih tačaka sa stvarnošću. U komentarima na poskupljenja, izvještaje o sindikalnoj potrošačkoj korpi, ali i na vijesti o povećanju plata i penzija čitaoci često upozoravaju na teško preživljavanje sa mjesečnim primanjima koja imaju.
Jedan od naših čitalaca kaže da mu od plate ništa ne ostane.
– I ne samo da ne ostane, nego smo u vječnom minusu. U Republici Srpskoj se ne živi, nego se jedva preživljava i umire od gladi, bijede i neimaštine – navodi čitalac.
Zvanični statistički podaci o kretanju cijena i inflaciji često se ne poklapaju sa onim što građani proživljavaju prilikom svakodnevne kupovine.
Ekonomista Igor Gavran objašnjava da statistika može biti matematički precizna, ali da to ne oslikava realno stanje u društvu.
–Podaci o inflaciji matematički i statistički mogu biti sasvim realni, ali da opet ne odražavaju stvarnost. Imamo posljednjih mjeseci pad cijena goriva i to bi sad neko statistički mogao obračunati da je uticalo na smanjenje ili usporavanje inflacije. A u suštini, cijene svega ostalog se nisu promijenile na niže -objasnio je Gavran.
Problem je, kako navodi, u samoj strukturi proizvoda koji se uzimaju u obzir prilikom izračunavanja opšte stope inflacije.
– U inflaciju ulaze i cijene novih automobila i cijene svih mogućih luksuznih proizvoda, kao i cijene hrane. Znamo da većina građana najveći dio svojih troškova ima upravo za hranu, komunalije, električnu energiju i slično. Znači, čak i ako statistika formalno ne laže, suštinski laže. Jednostavno, stvarna inflacija koju građani osjećaju i gdje najviše troše novac je puno veća od onoga što ovi brojevi pokazuju – jasan je Gavran.
Na papiru nikad bolje, u novčaniku nikad gore
Bonus video:
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.