Sesiju je vodila generalna direktorka Ringier Serbia Jelena Drakulić Petrović.
Njegova posjeta izazvala je veliko interesovanje poslovne zajednice, a centralni događaj bila je interaktivna sesija pod nazivom „Managing in the Time of AI“, posvećena jednoj od najaktuelnijih tema današnjice – uticaju vještačke inteligencije na način na koji vodimo organizacije, donosimo odluke i upravljamo ljudima.
Predavanju u Centru kreativnih industrija i inovacija “Ložionica” je prisustvovao Michael Ringier (Majkl Ringijer) Chairman of the Board of Directors Ringier AG; Michael Morch (Majkl Morš) CEO media international & Head Global Media Unit; Ladina Heimgartner (Ladina Hajmgartner), Head Media and CEO Ringier Media Switzerland; Evelyn Lingg (Evelin Ling), Co-owner Ringier AG; Roman Bargezi Member of the Board of Directors Ringier AG; Urs Berger (Vice Chairman of the Board of Directors).
Sesiju je otvorila generalna direktorka Ringier Srbija, Jelena Drakulić Petrović, koja je u uvodu poželjela dobrodošlicu profesoru Oberholcer-Giju i istakla značaj ovakvih razgovora za razumijevanje izazova i prilika koje donosi novo tehnološko doba.
Ringier investira u edukaciju ljudi. Boravila sam u Bostonu i slušala čitav semestar sa najboljim stručnjacima. Ovo je AI doba, mi kao lideri moramo da se mijenjamo prema tome – navela je Jelena Drakulić Petrović.
Na početku svog obraćanja profesor Felix Oberholzer-Gee je istakao koliko je je AI tehnologija važna i interesantna, ali i korisna. Nadam se da mogu da vam približim koliko je zapravo zanimljivo razmišljati o tehnologiji – čak i ako ste možda već prisustvovali velikom broju razgovora o vještačkoj inteligenciji u posljednje vrijeme – rekao je na početku svog obraćanja profesor Oberholzeru-Geeu.
Ljudi mi često postavljaju pitanje: „Koja su ograničenja vještačke inteligencije?“
Masovno usvajanje vještačke inteligencije bilo je bez presedana. Za kratko vrijeme smo od nula korisnika došli do 120 miliona u Americi. Jedan od glavnih razloga za to je što je AI štedi vrijeme za mnoge svakodnevne zadatke. Radimo sve što svakodnevno radimo samo mnogo efikasnije i to se primjećuje i u mnogim industrijama.
U medijima, ljudi kažu da sada provode oko 15 odsto svog vremena koristeći ChatGPT i druge generativne AI alate. Ako pogledamo proizvodnju, možda ne još u tolikoj mjeri, ali svi koji koriste AI prijavljuju da je jedna od najboljih mogućnosti to što mogu da rade mnogo efikasnije – dodao je profesor.
Značaj AI tehnologije za kompanije?
Osjećamo da je ovo jedna od onih sjajnih tehnologija, nešto što deluje moćno, možemo pomoću nje da radimo sve više i više. Ali kada pogledate ukupnu produktivnost na nivou jedne firme, na nivou čitave organizacije, ne vidite nikakve konkretne rezultate. To je prilično zanimljivo i pomalo zbunjujuće.
Globalno gledano, u posljednjih nekoliko godina, otprilike 15 odsto kompanija je prijavilo da su unaprijedile svoje AI projekte u pilot fazi. Rekli su: „Da, ljudi su zainteresovani, završavamo više zadataka,“ ali, to zapravo ne znači mnogo.
Sada, ponovo, skoro polovina firmi koje su počele da koriste AI govori.
Pošto se nalazimo u staroj industrijskoj zgradi, pomislio sam da vas vratim malo u prošlost, da razmislimo o tome šta je zaista potrebno da bismo prešli od korišćenja nove tehnologije do toga da zapravo vidimo koristi na nivou kompanije, na nivou organizacije.
Sigurno se sjećate iz škole, koliko god to davno bilo, 1870-ih je izmišljena sijalica. Zanimljivo je da je bilo potrebno samo oko 10 godina da se od izuma sijalice dođe do stalnih (stacionarnih) elektrana. Dakle, i u Njujorku i u Londonu, dva mjesta gdje je sijalica istovremeno izmišljena – veoma brzo smo dobili centralizovane izvore električne energije. Zaista impresivno – dodao je on.
Predstavio je zatim projekte koji su se odvijali devedesetih
Posebno u Njujorku, vrlo brzo je postalo moguće kupovati električnu energiju. I pomislili biste: „Bože, pa to će sigurno odmah zamijeniti parne mašine svuda, i to bez ikakvog zastoja! I onda, kada pogledate – trideset godina nakon što su te mogućnosti postale dostupne – samo oko 5% fabrika je zapravo koristilo električnu energiju. Pet procenata – posle trideset godina!
Zašto? Zar električna energija nije bila mnogo bolja opcija od prenosa snage putem parne energije? Zašto nije bilo moguće odmah iskoristiti sve prednosti?
Električni pogon je bio nešto efikasniji od parne energije. Niste morali da imate ljude koji stavljaju u pogon kotlove – što je, naravno, dobro. Niste morali da brinete o radu u neprekidnim (24-časovnim) smjenama. Fabrike su pogledale koliko bi ih koštalo da zamijene parne motore električnim i rekle: „Ne, to baš i nije velika stvar.“ I upravo tu smo i danas. Pokušavamo da koristimo generativnu vještačku inteligenciju (Gen AI) u okviru postojećih procesa, postojeće organizacione strukture, i načina na koji već radimo stvari. I da – malo je bolje. Ima nekih koristi.
Automatizacija će biti od pomoći
Biće od neke pomoći, ali to samo po sebi neće biti velika prekretnica. Ono što zaista moramo da uradimo – baš kao što je to bio slučaj sa razvojem električnog motora – jeste da počnemo da razmišljamo o procesima.
Moramo da promislimo kako zapravo da radimo zajedno. Samo tako AI i slične tehnologije mogu postati prava pomoć. Primena AI-a se zapravo vrti oko upravo ovog problema: Danas se većina uspješnih AI sistema fokusira upravo na učinak.
Ovo pokazuje da mašinama ne moramo objašnjavati proces korak po korak. Dovoljno je definisati šta izgleda kao dobar rezultat, a one same traže način kako da do njega dođu. Za razliku od ljudi, kojima su potrebni procesi i struktura, AI je efikasniji kada mu se da jasna definicija cilja – naveo je on.
U poslovnom svijetu to znači da AI može učiti na osnovu obrazaca koje ljudi prepoznaju – na primjer, u HR-u prilikom odabira kandidata ili merenja angažovanosti. Ono što ljudski timovi rade sporo i subjektivno, AI može brže i na širem obimu. Suština nije da se tehnologija koristi radi procesa, već radi boljeg rezultata.
“Ciljne mape”
Pitanje je i kako dijeliti fotografije koje prikazuju srećne trenutke kod kuće. To može da posluži mašinama za učenje – ne samo za predikciju, već i za razumijevanje šta znači „dobro“. Na primjer: srećna porodica u toplom domu. Tako dolazimo i do ideje o „ciljnim mapama“, koje pomažu menadžerima da sagledaju odluke i ljude u određenom vremenu i prostoru.
Tehnološki lider i klijenti
Za tehnološke lidere ključno je da rade u okruženju koje traži uključivanje i donosi zadovoljstvo klijentima. Bitno je razumjeti gdje stojimo u odnosu na konkurenciju i kako prepoznati talente koji mogu unaprijediti reputaciju kompanije.
Mašine mogu pomoći u organizaciji ciljeva i procesa, ali ne smiju zamijeniti ljudsku odluku. One mogu ponuditi modele i poređenja, ali ključ ostaje u tome kako ljudi koriste tehnologiju da bi izgradili reputaciju i ostali konkurentni.
Kada se malim timovima zada zadatak koji djeluje nemoguće, jedini način da uspiju jeste da potpuno iznova osmisle proces. Nije poenta u broju ljudi ili resursa, već u stvaranju novih uslova i vrijednosti koji primoravaju na inovaciju. Promena procesa je zato jednako važna kao i primjena tehnologije.
AI i produktivnost
Vještačka inteligencija donosi veliku efikasnost i može značajno povećati produktivnost. Ako se fokus pomjeri na kvalitet rezultata, a ne na sam proces, čitava firma može napredovati. Ipak, i dalje ostaje prostor za ljudsku intuiciju i regulatorne okvire koji određuju kako se AI primjenjuje, kaže on.
Preduzetnici koji uspiju da iznova osmisle procese ostvaruju najveću vrijednost, dok je u velikim sistemima to mnogo teže. Suština je da zadovoljstvo i funkcionalnost budu dio promjene, čak i kada se ona odvija u okvirima regulative.
Automatizacija
Automatizacija procesa nudi ogromne prednosti, ali nije dovoljno samo zamijeniti stare procese tehnologijom. Potrebno je stalno preispitivati i mijenjati način rada da bi organizacije ostale moderne i konkurentne.
AI otvara nova polja mogućnosti, ali i etička pitanja. Ona može donositi odluke koje djeluju ispravno, a da ljudi ne razumiju u potpunosti zašto. Zato je ključno razmišljati o ranjivostima, rizicima i granicama primjene tehnologije.
Volim to nazvati “Nemoguća misija”. Zamolite ljude, male grupe ljudi, da urade nešto što djeluje potpuno nemoguće. Na primjer, recimo da objavljujete nešto novo, zamolite tim od troje ljudi da svakog dana objavljuje novine. Oni će vam reći: „Oh, to je potpuno nemoguće.“ I, naravno, u pravu su, to jeste nemoguće, osim ako ne radite stvari na radikalno drugačiji način.
Dakle, suština je uvijek ista: stvoriti uslove, razmišljajući o poslu koji treba obaviti, o željenoj vrijednosti, o tome šta može učiniti mali, mali tim sa skoro nikakvim resursima, kako biste primorali promjenu u procesu. I ta promjena procesa, mislim, jednako je važna koliko i korišćenje tehnologije.
O AI i produktivnosti
Fenomenalno, biće mnogo stvari sa primenom tehnologije, sa uključenim AI, jer AI je zaista odličan. Ali možete raditi mnogo tih stvari efikasno, koristeći tehnologiju. Možda je jedna od ideja da možemo ići dalje, ne samo zavisno od toga kako AI funkcioniše. Ako je AI odličan u obavljanju svih tih zadataka, možemo raditi više kao mašina, gdje se fokusiramo samo na kvalitet izlaza.
Ne zanima nas toliko proces, ne zanima nas kako to radimo. Ako je to način za veću produktivnost, onda to nije samo ulaganje u sistemsku tehnologiju, već i proizvodnja produktivnosti na nivou čitave firme. Ne vidim ništa što bi tome moglo da se suprotstavi. Zato sam spreman da odgovorim na pitanja. Da, to je način za veću produktivnost.
I biznis lideri su postavljali pitanja, pa tako primjera radi direktora AIK banke zanimalo je čega bi trebalo da se plašimo u kontekstu AI.
Dobio je ovakav odgovor: “AI će biti veoma moćan u tome da istakne razna rješenja. Na primjer, ako tražite rješenje, pa pitate AI: „Koje su 5 stvari zbog kojih ovo možda neće uspjeti?“ – dobijete spisak i kažete „O moj Bože, ima mnogo toga oko čega treba da se brinem.“
Panel privukao pažnju biznis lidera
Na panelu su prisustvovale četiri dame iz kompanije Telekom Srbije Suzana Berić, direktor Sektora za brend strategiju i marketing komunikacije Telekom Srbija; Jasna Protić, specijalni savjetnik direktora Sektora za Brend strategiju i marketing komunikacije; Natali Delić, izvršni direktor za strategiju i digital; Katarina Subotić, izvršni direktor za prodaju Telekom Srbija.
Predavanju hardverskog profesora su prisustvovali: Petar Jovanović, generalni direktor AIK Banke; Razvan Munteanu (Razvan Munteanu), generalni direktor AIK grupe; Darko Popović, generalni direktor Banke Intese Beograd; Sandra Lazarević, direktor marketinga i komunikacija Banka Intesa; Milena Laković, osnivač i izvršni direktor Minted Advisory; Ana Milić, generalni direktor BDS propertis; Igor Antić, predsjednik Izvršnog odbora ProCredit banka Srbija; Ana Govedarica, generalni menadžer Roche Serbia; Suzana Lakić, direktor NIN i drugi.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.