Zbog takvih rizika pojedini stručnjaci i rukovodioci tehnoloških kompanija već pozivaju na usporavanje razvoja vještačke inteligencije, prenosi Bild.
Ipak, ne vjeruju svi u ovakve scenarije.
Huan Andres Gerero-Sade iz kompanije za sajberbezbjednost SentinelOne smatra da su upozorenja pretjerana i da više liče na naučnu fantastiku. On ocjenjuje da kompanije koje razvijaju AI možda koriste upozorenja o mogućoj katastrofi kako bi značaj svog rada predstavile većim i privukle određene stručnjake.
Zabrinutost, međutim, raste.
Džejkob Koksun, bivši istraživač kompanije za razvoj vještačke inteligencije Antropik, napustio je tu kompaniju zbog straha od neodgovornog postupanja u razvoju AI tehnologije.
Jedan od mogućih scenarija je izazivanje nuklearnog rata. Pojedini istraživači strahuju da bi sistemi vještačke inteligencije mogli da dovedu do upotrebe nuklearnog oružja, međutim, izvještaj američke istraživačke organizacije RAND iz prošle godine zaključio je da AI trenutno ne može da izazove upotrebu nuklearnog oružja, između ostalog zbog strogih bezbjednosnih procedura.
Istovremeno, upozoreno je da bi situacija mogla da se promijeni ukoliko bi vještačka inteligencija dobila mogućnost odlučivanja o nuklearnom oružju ili mu tajno pristupila.
Istraživački tim Kraljevskog koledža u Londonu simulirao je 21 scenario nuklearnog sukoba kako bi ispitao način na koji bi AI postupao tokom nuklearne krize. U simulaciji su četbotovi preuzeli uloge državnih i vladinih lidera nuklearnih sila, a rezultati su pokazali da je vještačka inteligencija u gotovo svim slučajevima birala upotrebu nuklearnog oružja umjesto smirivanja sukoba.
Drugi scenario odnosi se na razvoj smrtonosnih virusa.
Vještačka inteligencija može da pomogne u razvoju terapija i lijekova za bolesti, ali bi istu tehnologiju neko mogao da zloupotrebi za stvaranje ili modifikovanje patogena sa ciljem nanošenja štete ljudima.
Kompanija Antropik saopštila je početkom mjeseca da je spriječila pokušaje zloupotrebe svog AI sistema Claude za razvoj biološkog oružja.
Biolog i genetičar Kevin Esvelt sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) naveo je da mu je ChatGPT objasnio kako bi meteorološki balon mogao da se iskoristi za raspršivanje potencijalnog biološkog oružja iznad grada. Drugi AI sistem, kako je naveo, razvio je recept za novi otrov sličan lijeku koji se koristi u liječenju raka.
Treći scenario je takozvani “problem spajalica”.
Prema ovom hipotetičkom scenariju, superinteligentna AI mogla bi da preuzme sve resurse na Zemlji kako bi ostvarila cilj za koji je programirana. Ako bi, na primjer, bila zadužena za proizvodnju spajalica, mogla bi da pretvori čitavu planetu u ogromnu fabriku spajalica, bez obzira na posljedice po ljudski život.
Rasprava o mogućim rizicima razvoja vještačke inteligencije se nastavlja, dok pojedini stručnjaci upozoravaju na potencijalne egzistencijalne prijetnje, drugi smatraju da su takvi scenariji pretjerani, navodi Bild.
Izvjesno je, međutim, da se razvoj AI tehnologije odvija velikom brzinom, što otvara pitanje kako obezbijediti njenu bezbjednu i odgovornu primjenu, dodaje list.
Bonus video
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.