Čak 20% stanovnika živi bez osnovnih potrepština: Ljudi masovno odlaze iz nekada OBEĆANE ZEMLJE za Srbe

Prema podacima, čak 17,6 odsto ljudi u Njemačkoj mora da se odrekne osnovnih dobara, usluga ili aktivnosti zbog siromaštva. Ova brojka odnosi se na 2024. godinu i navedena je u novom Izvještaju o siromaštvu i bogatstvu koji je usvojila Savezna vlada.

Izvještaj pokazuje da su se razlike u prihodima povećale između 2010. i 2020. godine. Iako su prihodi porasli u svim društvenim slojevima, osobe sa visokim zaradama bilježe veći rast nego oni sa niskim primanjima. Inflacija je takođe snažnije pogodila građane sa manjim prihodima.

Građani često imaju utisak da su siromaštvo i bogatstvo još izraženiji nego što statistika pokazuje. Prema standardnim mjerilima, siromašnim se smatra domaćinstvo sa oko 1.300 evra mjesečno, dok se granica bogatstva računa od oko 4.300 evra.

„Ogromno groblje podataka“

Nacrt sedmog Vladinog izvještaja o siromaštvu i bogatstvu cirkuliše nedjeljama i izaziva kritike. Istraživač siromaštva Kristof Bitervege opisao ga je kao „ogromno groblje podataka“.

– Ko se nada da će saznati da li se jaz između bogatih i siromašnih smanjio ili povećao, zbog čega i šta se može preduzeti, biće razočaran – naveo je on.

Prema njegovim riječima, fokusiranje samo na deset odsto najbogatijih prikriva činjenicu da je najveća koncentracija bogatstva u rukama najbogatijeg jednog procenta. – Pet najbogatijih preduzetničkih porodica posjeduje 250 milijardi evra, što je više od onoga što ima siromašnija polovina stanovništva, odnosno preko 40 miliona ljudi – dodao je Bitervege.

CDU: Rješenje je rad

Poslanik Zelenih Timon Dzienus ocijenio je nalaze kao šokantne. – Nejednaka raspodjela bogatstva je otrov za naše društvo. Deset odsto najbogatijih ima polovinu bogatstva, dok donja polovina ima gotovo ništa. Siromaštvo nije prirodni zakon, već posljedica političkih odluka – rekao je on.

Političarka CDU-a Otili Klajn imala je drugačije tumačenje. Ona smatra da izvještaj pokazuje da je rad najbolja zaštita od siromaštva. – Ne treba nam rasprava o klasnoj borbi, već snažna ekonomija i sigurnija, bolje plaćena radna mjesta – navela je Klajn. Dodala je da je program hitnih ulaganja važan prvi korak, kao i da će reforma građanskog dohotka dovesti više ljudi na tržište rada.