Biznis

Stanovi skuplji nego ikada: U ovom gradu za nekretninu morate da radite 19 godina

Stanovi u Splitu su sada podjednako nedostupni lokalnom stanovništvu kao i oni u Lisabonu, pokazuju najnoviji podaci platforme Numbeo.

FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Prema odnosu cijena nekretnina i prihoda, hrvatski grad se našao na samom vrhu liste najmanje dostupnih i pristupačnih tržišta stanovanja u Evropi.

Dok hiljade mladih ljudi širom Evrope sve teže pronalaze sopstveni dom, Split i Lisabon dijele neslavno prvo mjesto među velikim evropskim gradovima. U oba grada, prosječna cijena stana je čak 18,7 puta veća od godišnjeg prihoda prosječnog domaćinstva.

Odnos cijena nekretnina i prihoda jedan je od najčešće korišćenih pokazatelja pristupačnosti stanovanja. On pokazuje koliko je godina rada potrebno prosječnom domaćinstvu da kupi stan ili kuću. Prema procjeni Majka Langena, višeg ekonomiste za tržište nekretnina u holandskoj banci ABN AMRO, odnos veći od 10 smatra se problematičnim za kupce.

Pored Splita i Lisabona, među deset evropskih gradova sa najnepristupačnijim stanovima nalaze se i Prag, Milano, Tirana, Beč, Beograd, Pariz, London i Brno.

Cijene rastu brže od plata

Primjer Lisabona pokazuje koliko je lokalnom stanovništvu teže da priušti sopstveni dom. U posljednjih deset godina, cijene nekretnina u Portugalu su porasle za skoro 240 odsto, prema podacima iz Globalnog vodiča za nekretnine. Istovremeno, prosečne plate su porasle samo za oko 59 odsto, sa oko 839 evra mjesečno na 1.333 evra.

U centru Lisabona, kvadratni metar stana košta u prosjeku 6.763 evra. To znači da stan od 50 kvadratnih metara košta oko 338.000 evra. Ako ovo uporedimo sa prosječnom neto platom od oko 1.416 evra mjesečno, odnosno oko 17.000 evra godišnje, ispostavlja se da je potrebno skoro 19 godina rada da bi se kupio takav stan, pod pretpostavkom da se svi prihodi troše isključivo na nekretnine.

Sličan trend je posljednjih godina primećen u Hrvatskoj, posebno na obali i u turističkim mjestima, gdje je rast cijena pokrenut turizmom, kratkoročnim iznajmljivanjem i interesovanjem stranih kupaca.

Premalo stanova i prespora izgradnja

Stručnjaci upozoravaju da je jedan od ključnih razloga za rast cijena nedostatak stambenih jedinica. U svom ekonomskom izvještaju za 2026. godinu, OECD je Portugal svrstao među zemlje sa najnižom dostupnošću stanova u razvijenom svijetu, navodeći regulatorne barijere, nerazvijeno tržište iznajmljivanja i spor odgovor ponude na rast potražnje.

Portugal gradi između 25.000 i 30.000 novih stanova godišnje, iako procjene ukazuju da je potrebno između 45.000 i 50.000 da bi se zadovoljile potrebe tržišta. Pored toga, samo oko dva procenta ukupnog stambenog fonda čine socijalni stanovi, što je među najnižim udjelima u Evropi.

Analitičari upozoravaju da nedostatak stanova nije jedini razlog. Istraživanje ABN AMRO pokazuje da su rast prihoda i niže kamatne stope do sada imali mnogo veći uticaj na rast cijena nekretnina nego demografski trendovi ili nedostatak novih stanova.

Talas protesta

Stambena kriza je takođe izazvala talas protesta u Portugalu posljednjih godina. Pokret Casa para Viver („Domovi za život“) organizuje masovne proteste od 2023. godine pod sloganom „Ja nao da“ („Ovo više neće funkcionisati“), zahtijevajući strožu kontrolu zakupnine, pristupačnije stanove i aktiviranje praznih nekretnina.

Posljedice stambene krize, upozoravaju stručnjaci, prevazilaze tržište nekretnina. Haime Luke, član Savjetodavnog odbora za stanovanje Evropske komisije, ističe da gradovi gube ekonomsku konkurentnost kada nastavnici, medicinske sestre, policajci, studenti i mladi stručnjaci više ne mogu sebi da priušte život u njima.

Uprkos sve lošijoj pristupačnosti stanovanja, većina ekonomista ne očekuje kolaps tržišta nekretnina u Portugalu uskoro. Portugalska centralna banka upozorila je da nedostatak stanova i dalje snažno podržava rast cijena, dok su stroga pravila kreditiranja do sada ograničavala prekomjerno zaduživanje građana, prenosi Tportal.