Pošto je 2026. na pragu, ako razmišljate o pronalasku posla u nekoj od zemalja EU, podaci Eurostata mogli bi vam biti korisni.
Ovo je pregled prosječnih godišnjih plata širom Evrope na osnovu najnovijih podataka Eurostata, piše Euronews.
Prosjek u EU gotovo 40.000 evra
Prema podacima za 2024. godinu, prosječna godišnja plata po zaposlenom u Evropskoj uniji iznosi 39.808 evra. Međutim, razlike među članicama su ogromne – kreću se od samo 15.387 evra u Bugarskoj do čak 82.969 evra u Luksemburgu, što je 5,4 puta više.
Osim Luksemburga, prosječnu platu iznad 50.000 evra bilježi još pet zemalja: Danska, Irska, Belgija, Austrija i Njemačka. Hrvatska se nalazi očekivano ispod prosjeka, prosječna je plaća 23.446 evra. Na dnu liste, uz Bugarsku, nalaze se Grčka i Mađarska, gdje je prosječna godišnja plata manja od 20.000 evra.
Eurostat napominje da su podaci prilagođeni da prikazuju prosjek kao da svi zaposlenici rade puno radno vrijeme, s obzirom na to da u mnogim zemljama veliki dio ljudi radi skraćeno radno vrijeme. Brojke jasno pokazuju da su plate uopšteno više u zapadnoj i sjevernoj Evropi, a niže na istoku i jugoistoku kontinenta.
Koji su razlozi razlika u platama?
Džulija De Lazari, ekonomistkinja pri Međunarodnoj organizaciji rada (ILO), naglasila je da su ekonomska struktura i produktivnost nacija ključni razlozi za razlike među zemljama. “Veća produktivnost omogućuje zemljama da održe više plate”, rekla je za Euronews Business.
Lazari je primijetila da zemlje s većim udjelom sektora visoke dodatne vrijednosti, kao što su finansije, IT i napredna proizvodnja, obično imaju više plate u poređenju sa zemljama u kojima je zaposlenost koncentrisana u sektorima niže dodane vrijednosti, poput poljoprivrede, tekstilne industrije ili osnovnih usluga.
– Prisutnost i snaga sindikata, pokrivenost i dubina kolektivnih ugovora te nivo zakonski propisanih minimalnih plata takođe značajno utiču na plate – dodala je.
Dr Agnieszka Piasna, viša istraživačica na Evropskom institutu sindikata (ETUI), objasnila je da nizak nivo sindikalizacije i viši nivo nezaposlenosti vjerovatno potkopavaju tržišnu moć radnika.
– To se često smatralo objašnjenjem za niske udjele plata u mnogim zemljama srednje i istočne Evrope (SIE), koje imaju neke od najnižih stopa sindikalizacije u EU – rekla je.
Kupovna moć mijenja poredak
Jaz u platama postaje manji kada se uzmu u obzir razlike u troškovima života, odnosno kada se plate mjere standardom kupovne moći (SKM). Jedna jedinica SKM teoretski može kupiti istu količinu dobara i usluga u svakoj zemlji.
Prilagođene plate tako se kreću od 21.644 u Grčkoj do 55.051 u Luksemburgu, čime se omjer između najviše i najniže smanjuje na 2,5. Osim Luksemburga, na vrhu listi prema kupovnoj moći nalaze se Belgija, Danska, Njemačka i Austrija, sve s iznosima iznad 48.500 SKM. Pet najniže rangiranih zemalja su Grčka, Slovačka, Mađarska, Bugarska i Estonija, sve ispod 28.000 SKM.
Lazari iz ILO istaknula je da troškovi života i nivo cijena utiču na plate. Zemlje s višim nivoima potrošačkih cijena uopšteno pokazuju više nominalne plate – rekla je. Poredak nekih zemalja značajno se mijenja kada se uporede vrijednosti u evrima sa SKM.
Na primjer, Rumunija se penje s 22. na 13. mjesto, dok Estonija pada sa 16. na 22. mjesto nakon što se u obzir uzmu razlike u cijenama. Ako se prosječni rast nastavi istim tempom kao u posljednjih pet godina, očekuje se da će prosječna plata u EU u nominalnom iznosu dosegnuti 41.600 evra u 2025. godini te 43.400 evra u 2026, iako se stope rasta znatno razlikuju među zemljama.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.