Od 1. januara dolazi do povećanja minimalne satnice, koja će iznositi 13,90 evra. Istovremeno, raste i minimalna naknada za učenike uključene u dualni sistem obrazovanja, pri čemu će mesečni iznosi biti veći u svim godinama školovanja.
Menja se i granica zarade za takozvane mini-poslove, pa će maksimalni mesečni prihod bez punih doprinosa ubuduće iznositi 603 evra, umjesto dosadašnjih 556 evra.
Građani će se, međutim, suočiti i sa višim troškovima javnog prevoza, budući da cijena mjesečne karte za lokalni i regionalni saobraćaj na nivou cijele zemlje raste sa 58 na 63 evra, prenosi B92, Kurir.
S druge strane, država uvodi određena poreska olakšanja. Osnovni neoporezivi dio prihoda biće povećan na 12.348 evra, a predviđeno je i veće poresko rasterećenje za porodice sa djecom.
Penzionerima se od jula 2026. godine najavljuje povećanje penzija, koje se trenutno procenjuje na oko 3,7 odsto. Konačna odluka biće doneta u proleće, u skladu sa ekonomskim kretanjima i rastom plata, navodi „Viršaftvohe“.
Najavljeno je i uvođenje takozvane aktivne penzije, koja bi zaposlenim penzionerima omogućila da dio dodatnih prihoda ostvare bez plaćanja poreza.
Dodatni pritisak na kućne budžete dolazi i kroz rast cijena emisija ugljen-dioksida, koje će se povećati sa sadašnjih 55 evra po toni na raspon između 55 i 65 evra. Ova promjena najviše će se odraziti na troškove goriva i grejanja domaćinstava.
Za potrošače to znači primetna poskupljenja. Prema procenama auto-kluba ADAC, benzin bi tokom 2026. mogao da poskupi za oko tri centa po litru, dok se kod dizela očekuje nešto blaži rast. Kada je riječ o grijanju, procenjuje se da će cijena lož-ulja porasti za oko tri centa po litru, dok bi gas mogao da poskupi za približno 0,3 centa po kilovat-satu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.