Biznis

Nikad veće raslojavanje u svijetu: U Evropi se svakih 9 dana pojavi novi milijarder

U ovoj godini EU je registrovala skoro 500 milijardera, što je 39 više nego u 2024. godini.

novčanice evra
FOTO: NIKOLA MORAČA/RINGIER

Samo u posljednjoj godini, u prosjeku se u EU svakih devet dana pojavljivao novi milijarder, pokazuje najnoviji izvještaj nevladine organizacije Oxfam „Evropska agenda za oporezivanje superbogatih“.

Evropa stvara milijardere rekordnom brzinom dok milioni Evropljana jedva sastavljaju kraj s krajem – kaže Chiara Putaturo, poreski stručnjak Oxfama za EU, dodajući kako ova nejednakost nije slučajna, već namjerna, da se najveći dio prikuplja od običnih građana. Na svakih 10 uplaćenih evra poreskih prihoda, osam evra su platili obični građani kroz porez na promet i dohodak.

U zemljama EU devet odsto ukupnih poreskih prihoda plaćaju firme, dok se tek 0,4 odsto akumulira od poreza na bogatstvo.

Pročitajte još

Više od 400 milijardi evra

Kombinovano bogatstvo milijardera iz EU poraslo je za više od 400 milijardi evra za samo šest mjeseci ove godine – što je ekvivalent od preko dvije milijarde evra dnevno. Ukupno 3.600 najbogatijih Evropljana sada posjeduje bogatstvo koliko i 181 milion najsiromašnijih – što je ekvivalentno ukupnom broju stanovnika Njemačke, Italije i Španije.

Evropa se suočava s dubokom krizom nejednakosti: najbogatijih 1% u EU posjeduje gotovo četvrtinu cjelokupnog bogatstva, dok polovina stanovništva dijeli samo 3%. Decenije smanjenja poreza za bogate i korporacije rezultirale su time da superbogati plaćaju proporcionalno manje poreza od običnih građana, što narušava pravednost, demokratiju i socijalnu koheziju.

Kolač je postao veći

Bogaćenjem malog broja ljudi, države EU postajale su tokom proteklih godina siromašnije, a što se može vidjeti iz konkretnog podatka, da većina zarađenog novca bogatih odlazi u privatne džepove, a ne u javne budžete.

Oxfam podsjeća da su devedesetih godina prošlog vijeka vlade posjedovale oko 10 odsto ukupnog bogatstva, a sada gotovo polovinu manje – 6 odsto. Da su vlade zadržale stopu od 10 odsto, one bi naprimjer, prema procjenama Oxfama, imale dodatnih 3,6 biliona evra za ulaganje u javne usluge, piše Forbes 

– Kolač je postao veći, ali se vladin dio smanjio, ostavljajući manje za škole i bolnice i gomilajući dug budućim generacijama, dok više ide u ruke superbogatih. Bogatstvo se ne slijeva, već eksplodira prema gore – kaže Putaturo i naglašava: “Potrebna nam je hitna revizija poreskih pravila u Evropi kako bismo osigurali da ih se svi pridržavaju i plaćaju svoj pravedni dio poreza.”