Na dva hektara zemlje prostire se plantaža šipurka, kulture koja je dugo bila zapostavljena, ali je ovaj bračni par prepoznao njen potencijal. Danas, od plodova sa svog imanja proizvode džem od šipurka, sok od šipurka sa medom, kao i inovativnu čokoladnu poslasticu čoko-šipak. Pored šipurka, uzgajaju i aroniju i jagode.
Gazdinstvo Pećkanić osnovano je 2022. godine, ali je ideja o uzgoju šipurka nastala znatno ranije.
– Gazdinstvo vodimo supruga i ja, uz veliku pomoć porodice i prijatelja, bez kojih ovo ne bi bilo moguće. Da smo na dobrom putu potvrđuje i zlatna medalja Novosadskog poljoprivrednog sajma za sok od šipurka sa medom – kaže za „Plodnu zemlju“ Vujadin Pećkanić.
Po struci je mašinski tehničar motornih vozila, što mu, kako ističe, značajno pomaže da sam održava mehanizaciju i smanji troškove proizvodnje. Iako se njegova porodica ranije bavila ratarstvom, odlučio je da se okrene voćarstvu.
– Privukla me je ideja da gajim nešto drugačije. Presudno je bilo to što je šipurak zapostavljena kultura. Ideja je nastala sasvim slučajno, nakon što sam pročitao članak u novinama. Prije sedam godina sam zasadio plantažu, a danas već pravimo gotove proizvode – objašnjava Vujadin.
Prve godine bile su najteže zbog nedostatka iskustva i informacija, ali su upornost i trud dali rezultate.
– Nismo odmah ulazili u preradu. Tek kada smo dobili ozbiljnije prinose, krenuli smo sa proizvodnjom džemova i sokova i proširili asortiman i na proizvode od jagode i aronije – navodi on.
Sadnice su nabavili od Aleksandra Prodanovića iz Valjeva, jednog od pionira uzgoja plantažnog šipurka u Srbiji. Na imanju gaje dvije sorte – Laxa, koja ranije sazrijeva, i Inermis, kasniju sortu, prenosi Telegraf Biznis,Plodna zemlja
– Različito vrijeme zrenja nam omogućava da berbu i preradu organizujemo u skladu sa našim kapacitetima. Prinosi su kod nas trenutno oko dva kilograma po biljci, dok literatura navodi i do četiri. Možda nemamo maksimalan rod, ali smo fokusirani na kvalitet, ukus i inovacije – ističe Pećkanić.
Šipurak, kako kaže, nije previše zahtjevan, ali zahtjeva pravilnu pripremu zemljišta, analizu tla i adekvatno đubrenje. Tokom godine najvažnije je suzbijanje korova, preventivna zaštita od bolesti i pravilno orezivanje.
Berba traje od avgusta do kraja novembra. Nemaju mašinu za branje, već se rodne grane orezuju i berba se obavlja ručno, uz pomoć porodice i sezonskih berača.
– Rod najviše zavisi od orezivanja, zaštite i vremenskih uslova tokom cvjetanja – dodaje on.
Poseban izazov predstavlja plasman proizvoda.
– Veći dio šipurka prerađujemo u pasirani poluproizvod, a od ostatka pravimo džemove i sokove sa medom. Prodaja se uglavnom odvija preko interneta, društvenih mreža i direktno sa kućnog praga. Sarađujemo i sa prodavcima na pijacama i u radnjama zdrave hrane u Banatskom Karlovcu, Pančevu i Beogradu – kaže Vujadin.
Zbog velike potražnje, ove godine su prvi put otkupljivali i sirovi šipurak, po cijeni od 120 dinara za kilogram.
– Jedini dio koji trenutno ne prerađujemo su sjemenke, ali planiramo i to. Hladno cijeđeno ulje od sjemenki šipurka je zanimljivo, ali nam je sledeći korak proizvodnja brašna od šipurka, koje ima brojne zdravstvene benefite – najavljuje.
Osluškujući želje kupaca, razvili su i sokove bez dodatog šećera – sok od šipurka, jagode i aronije sa medom, koji nabavljaju od lokalnih, proverenih pčelara.
Posebnu pažnju privlači čoko-šipak – spoj crne čokolade i džema od šipurka.
– Ideju smo dobili od jedne kupkinje na noćnom bazaru, koja se sjećala ukusa iz djetinjstva. Eksperimentisali smo i, sudeći po reakcijama kupaca, pogodili pravu mjeru – kaže Vujadin.
Na kraju poručuje da je put malih proizvođača dug i zahtjevan.
– Najvažnije je pojavljivati se na sajmovima, bazarima i manifestacijama. Direktan kontakt s kupcima i mogućnost da probaju proizvode – to je ključ povjerenja i uspjeha.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.