Politika

Blagojević nakon ostavke zbog Inckove odluke “Sudije u Srpskoj bespogovorno primjenjuju nametnute zakone OHR”

Sudija Okružnog suda u Banjaluci Milan Blagojević istakao je da sve sudije u Republici Srpskoj bespogovorno primjenjuju sve nametnute zakone OHR-a, i to u kontinuitetu od gotovo 20 godina, bez obzira na to što OHR nema pravo da nameće zakone.

Blagojević nakon ostavke zbog Inckove odluke “Sudije u Srpskoj bespogovorno primjenjuju nametnute zakone OHR”
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Milan Blagojević o zakonu

Blagojević, koji je podnio je ostavku nakon što je visoki predstavnik Valentin Incko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih zločina, je podsjetio da je on jedini od svih ovdašnjih sudija rekao OHR-u u presudi da ni prema međunarodnom pravu niti prema domaćem pravnom poretku, OHR nema pravo da nameće zakone.

– Niti domaći parlamenti imaju pravo da donose zakone kojim usvajaju tuđe, tj. ohaerizovane zakone, jer je to protivustavno, pošto parlament donosi svoje i samo svoje zakone – naveo je Blagojević u kolumni za “Glas Srpske”.

Blagojević je istakao da su sudije u Republici Srpskoj u proteklih 20 godina bile “naprosto zaslijepljene” potrebom da podilaze svemu što naredi visoki predstavnik, bez obzira na protivpravnost tih naredbi, o čemu svjedoče primjeri poništenih ugovora o zamjeni nekretnina zaključeni u ratnom periodu, kojim su Srbi protjerani iz Hrvatske ostali i bez svoje imovine u Hrvatskoj i njene zamjene u Srpskoj.

Pročitajte još

Blagojević je podsjetio da je visoki predstavnik Volfgang Petrič nametnuo zakone kojima je naređivao korišćenje takozvanih privremeno napuštenih nekretnina, a tim zakonima je, između ostalog, naredio da su pravno nevaljani svi ugovori o zamjeni nekretnina zaključeni u ratnom periodu.

– Na osnovu takvih neustavnih naredbi brojne osobe (naročito hrvatske nacionalnosti) su zatim počela pokretati sudske postupke pred sudovima u Republici Srpskoj, od kojih su tražili da se proglase pravno nevaljanim ugovori koje su tokom rata zaključili sa osobama srpske nacionalnosti, izbjeglim iz Hrvatske u Republiku Srpsku. Tim ugovorima vršena je međusobna zamjena nekretnina, pa je tako srpski izgnanik dao svoje nekretnine koje ima u Hrvatskoj u zamjenu za odgovarajuće nekretnine u Republici Srpskoj – naveo je Blagojević.

Međutim, dodao je on, nakon što je visoki predstavnik nametnuo svoje zakone o ovome, osobe hrvatske nacionalnosti počele su masovno podnositi tužbe sudovima u Republici Srpskoj. Tim tužbama tražili su poništenje navedenih ugovora, ali samo u odnosu na njihove ranije nekretnine u Republici Srpskoj, dok su im ostajale u vlasništvu nekretnine koje su u zamjenu dobili u Hrvatskoj.

Sjedište OHR u Sarajevu
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– To je značilo da su osobe srpske nacionalnosti praktično ostajala kako bez nekretnina ovdje u Republici Srpskoj, tako i bez svoje ranije imovine koju su imali u Hrvatskoj prije nego što su odatle morali pobjeći da bi spasli sopstveni život – naveo je Blagojević.

Kako je u jednom razgovoru iz 2015. godine dugogodišnji sudija Okružnog suda u Banjaluci ispričala Blagojveiću, na početku primjene tih zakona visokog predstavnika prvostepeni sudovi i Okružni sud u Banjaluci kao žalbeni sud postupali su tako da su poništavali sve navedene ugovore, bez upuštanja u ocjenu jesu li bili zaključeni upotrebom sile ili prinude.

Pročitajte još

Sudovi su tako, objasnila je Blagojeviću koleginica sudija koja je i sama u tome učestvovala, činili nešto što ni visoki predstavnik nije tražio od njih, jer su poništavali navedene ugovore, a da nisu utvrđivali jesu li bili zaključeni slobodnom voljom ili upotrebom sile ili prinude.

– Tek kad im je, kako je istakla koleginica sudija, neko od emisara visokog predstavnika rekao da OHR ne traži od njih da te ugovore ponište ukoliko pri njihovom zaključenju ili ispunjenju nije bilo sile ili prinude, nakon toga su za predmete koji su poslije toga primljeni u rad sudovi počeli da utvrđuju je li bilo upotrebe sile, odnosno prinude, pa ako nije, takvi ugovori nisu poništavani – naveo je Blagojević.

On je podsjetio i na to da je Petrič u novembru 2000. godine nametnuo svoj tzv. “zakon o Sudu BiH”, čime je protivustavno osnovana ta institucija koja na taj način egzistira sve do danas

– Međutim, kako nijedan sud ne može raditi bez sudija, postarao se visoki predstavnik i za to, pa je u maju 2002. godine takođe protivustavno imenovao i sudije tog suda. Među njima je i jedan Srbin, koji se prihvatio tog posla iako kao univerzitetski profesor prava veoma dobro zna da je sve to neustavno – naveo je Blagojević.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije