Usvajanje ovog važnog dokumenta omogućava gradu da nastavi normalno funkcionisanje, ali, između ostalog, ostavlja otvoreno pitanje da li će se sukobi nastaviti prilikom donošenja budućih važnih odluka.
Posljednji čin sage zvane “budžet grada” završen je 15. aprila u 1.30 poslije ponoći. Tada je Skupština grada, nakon skoro 12 sati zasijedanja, ovaj put jednoglasno usvojila budžet za 2021. godinu u iznosu od 149,77 miliona KM.
Ogroman jaz
Nakon takve odluke, mnogi su odahnuli, jer je moguća isplata plata budžetskih korisnika, socijalnih davanja, među kojima je i novac za javnu kuhinju, te održavanje javne higijene.
Međutim, usvajanje tog dokumenta se može okarakterisati kao kratkoročni uspjeh, jer je cijela situacija pokazala duboko neslaganje na relaciji većina u Skupštini grada – gradonačelnik Draško Stanivuković sa odbornicima koji podržavaju njegov rad, što ostavlja za sobom sljedeća pitanja: da li će građani naredne četiri godine prolaziti kroz istu agoniju svaki put kada aktuelna vlast treba donijeti neku važnu odluku; da li su oni koji donose odluke svjesni da praktikovanjem takvog ponašanja mogu doprinijeti novim blokadama Grada…
Trenutno se nadaju, ali ne obećavaju da se takva praksa neće nastaviti.
Netipična sjednica
Predsjednik Skupštine grada Mladen Ilić, kadar SNSD, a samim tim dio većine u gradskom parlamentu, kaže da će vrijeme pokazati da li su slične situacije moguće.
– Ja iskreno ne vjerujem, ali i nadam se da ih neće biti. Budžet je najvažniji finansijski i politički dokumenat i on uvijek, sam po sebi, izaziva mnogo pažnje. Upravo iz razloga što se radi o specifičnoj situaciji, ja se nadam da neće biti ponavljanja sličnih okolnosti. Mi ćemo imati mnogo sjednica na kojima ćemo iskazivati svoje mišljenje, ali mislim da je ovo presedan. Ostaje da vidimo kako će sve dalje funkcionisati. Ja, prije svega, želim da vidim demokratski pristup unutar Skupštine grada – kaže Ilić, koji priznaje da ponavljanje slične situacije može zakomplikovati funkcionisanje Banjaluke u budućnosti.
Komentarišući posljednje zasijedanje, Ilić kaže da je ono bilo “netipično”.
– Sigurno nije bilo mnogo ovakvih sjednica. Bilo je mnogo tenzija i sve je trajalo predugo. Mnogo puta su se čule iste diskusije, ponavljale su se iste stvari i s te strane smatram da nije bilo potrebe da to traje toliko dugo. S druge strane, svi oni koji su učestvovali u raspravi imaju pravo na to. Bilo je iscrpljujuće i siguran sam da su svi umorni, ali mislim da smo napravili dobru stvar usvajanjem budžeta, te da će se otkočiti neke stvari u Banjaluci – poručuje Ilić.
Demontracija sile
Druga strana nije optimistična kada je u pitanju budućnost Banjaluke.
– Do sada je skupštinska većina pokazala demonstraciju neke vrste sile, što ide na štetu građana i Grada. Ne mogu u njihovo ime da govorim, ali nadam se da se to neće više ponavljati – poručuje šef kluba odbornika PDP Dragan Milanović, partije kojoj pripada aktuelni gradonačelnik.
Dodaje da je ovogodišnji budžet grada, kao najvažniji akt koji se donosi u Skupštini grada, usvojen uz sporne amandmane većine.
– Ti amandmani su sa našeg stanovišta čak i zakonski upitni, a definitivno nisu bili dobronamjerni. Ustanovili smo da je bolje da se usvoji bilo kakav budžet nego da ga nema, jer smo vidjeli u kakve probleme možemo ući bez budžeta. Ovo što je odlučeno sada moglo je biti odlučeno i ranije, ali se skupštinska većina opredijelila za taj vid opstrukcije – naveo je Milanović.
Pronaći sredinu
Kako bi se izbjegli slični problemi, politikolog Vojislav Savić poručuje da obje strane trebaju više vremena posvetiti dijalogu.
– Biće poteškoća u cijelom mandatu, ali to samo govori o tome da im je potreban veći nivo političke zrelosti i odgovornosti prema građanima koji su im dali mandate. Potrebno je da više razgovaraju i da se dogovaraju prije nego što dođe do same Skupštine, da se više posvete dijalogu u kabinetskom smislu, kako ne bi sve bilo predstava za javnost. Bitno je da se o neriješenim stvarima dogovore prije nego što dođe do rasprave – smatra Savić.
Navodi da je ključ u “pronalasku srednjeg puta”, koji bi donio dobro i jednoj i drugoj strani.
– Kada su u toku pregovori, svi imaju neki zahtjev, što je i normalno. Međutim, kada imate zrele i odgovorne sagovornike u jednom procesu, kao što je to usvajanje budžeta ili vođenje Grada, onda i jedni i drugi moraju da odstupe od svojih maksimalističkih ciljeva i da negdje odustanu, pa će negdje i dobiti, što će zadovoljiti i jedne i druge, a prije svega one ljude koji su im dali povjerenje da upravljaju Gradom u naredne četiri godine – kazao je Savić.
Sjednice i amandmani
Usvajanju budžeta grada je prethodila agonija. Prvi pokušaj usvajanja budžeta krajem marta se završio neslavno. Dva dana mukotrpnog zasjedanja imalo je katastrofalan rezultat – odbornici nisu prihvatili budžet.
Sporni su bili amandmani koje je uložila većina u Skupštini grada, a kojima je, između ostalog, traženo da se u milionskim iznosima isplati jednokratna novčana pomoć zdravstvenim radnicima.
Neusvajanje budžeta je prouzrokovalo niz problema: javna higijena je stopirana tako da su ulice Banjaluke bile pune smeća, plate budžetskih korisnika nisu mogle biti isplaćene, kao ni novac za socijalna davanja, te rad javne kuhinje…
Oni koji odlučuju o tim pitanjima su kao odgovor na sve to slali poruke da je “potrebno da se što prije dogovore” kako bi se Banjaluka izvukla iz blokade. Uz mnogo natezanja, dogovoreno je da se iz drugog puta budžet pokuša usvojiti na vanrednom zasijedanju Skupštine grada.
Budžet grada je izglasan na sjednici koja je počela 14. aprila u 14 časova, a završena je sat i po iza ponoći. Samo zasijedanje je, pored redovnih diskusija, obilovalo prepirkama, komentarima koji su se odnosili na sve i svašta samo ne na temu koja je bila dio zasjedanja. Često su tražena izvinjenja za stvarne i umišljene uvrede, ali i pauze koje su trebale trajati između 10 i 15 minuta, a obično su trajale u “posebnom vremenskom režimu Skupštine” 25 minuta do pola sata.
Na tom zasijedanju su prihvaćeni svi amandmani većine u Skupštini grada, koji su bili razlog zbog kojih prvi put nije prihvaćen budžet grada. Jedino je iznos koji je namijenjen za jednokratnu novčanu pomoć zdravstvenim radnicima manji nego prvi put.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu