Godine 1960. kada je proglasila nezavisnost, nakon što je decenijama bila britanska kolonija, Nigerija je sa nadom zakoračila u budućnost, ali je ubrzo doživjela državne udare i niz građanskih ratova. Na njenom čelu su se smjenjivale demokratski izabrane civilne vlade i vojne diktature, dok nije postigla naizgled stabilnu demokratiju 1999. godine, a predsjednički izbori iz 2011. godine se smatraju prvim relativno slobodnim i poštenim izborima.
Međutim, iako u ovoj zemlji trenutno ne bijesni rat, za razliku od Sirije i Jemena na primjer, ona se nalazi pri samom vrhu na listi zemalja u kojima je najgore živjeti, a u daljem tekstu ćemo navesti najveće razloge zbog čega je to tako.
Boko Haram
Korijen problema bi mogao da se nađe u rastu vjerskog ekstremizma koji je između ostalog izrodio i terorističku organizaciju Boko Haram.
U posljednjih nekoliko godina vjerske razlike izbile su u prvi plan, posebno na sjeveru gdje je u nekim federalnim jedinicama uveden u cjelosti ili djelimično islamski šerijatski zakon.
Boko Haram, koji je nastao 2001. godine u Nigeriji, sa ciljem nametanja šerijata i napada na druge vjerske zajednice, prije svega na hrišćane.
Do 2015. ovi teroristi su izveli veliki broj smrtonosnih napada u Nigeriji, ali i drugim zemljama. Međutim, iako se čini da su se primirili, oni i dalje postoje i predstavljaju veliku opasnost.
I ne samo to, već, prema pisanju Tajmsa i dalje kontrolišu četiri regiona nigerijske države Borno, a osim toga su i nabavili naprednija oružja poput dronova.
Vjerski ekstremizam
U posljednje vrijeme se fokus javnosti premješta sa terorističkih napada na drugačije oblike ekstremizma u zemlji.
Krajem septembra je objavljeno da je iz zgrade u gradu Kaduna na sjeveru zemlje nigerijska policija spasla skoro 500 ljudi, među kojima više od 300 djece, koji su bili u lancima, fizički i seksualno zlostavljani.
Ta “kuća za mučenje” je zapravo jedna vrsta vjerske škole, a mnoge od žrtava su u njih “upisivali” sami pripadnici njihovih porodica.
Mnoge porodice ne mogu da sebi priušte da pošalju svoju djecu u školu, a i oni koji mogu, često ih upisuju u “institucije” poput ove.
Mladići i dječaci su u ovim školama bili praktično robovi, držani zatvoreni i u lancima.
Ova vijest je bacila novo svjetlo na brojne islamističke institucije koje država ne nadgleda i koje kao da ne podležu nikakvim zakonima.
Privatne islamske škole lokalno poznate kao Almadžiri škole – rasprostranjene su širom uglavnom muslimanske sjeverne Nigerije, gdje je nivo siromaštva visok, a vladine institucije često nedostaju. Vlasti su procijenile da je u ovim “školama” upisano više od devet miliona studenata.
Trgovina ljudima i ropstvo
Svega dva-tri dana nakon otkrića 500 zarobljenih mladića i dječaka, nigerijska policija spasla je 19 zatočenih trudnih mladih žena koje su otete, silovane i primorane da rode bebe koje bi otmičari potom prodavali.
Portparol policije Bala Elkana rekao je da su žene i četiri bebe spasene sa četiri lokacije u oblasti Lagosa.
Žrtve takozvanih “fabrika beba” su porijeklom uglavnom iz istočne Nigerije koje su namamljene u Lagos obećanjem da će dobiti posao.
Trgovina ljudima ovog tipa, namamljivanjem poslom, traje već godinama u Nigeriji. Osim toga, Nigerijke su i među najčešćim žrtvama trgovine ljudima koje na kraju, u potrazi za boljim životom, završe kao prostitutke.
Djevojčice je i Boko Haram otimao, a svijet pamti događaj iz 2014. godine kada je skoro 300 djevojčica oteto iz škole. Neke od njih su puštene na slobodu dvije-tri godine kasnije, neke je vojska oslobodila, a nekima se izgubio svaki trag, dok su otmičari tvrdili da su odlučile da ostanu sa njima.
Danas se 112 djevojaka i dalje smatra nestalim.
Bogata zemlja u kojoj vladaju glad i bolest
Jedan od najvećih problema Nigerije jeste i njen paradoks.
Nigerija se često naziva “afričkim gigantom” zbog svoje velike populacije (preko 200 miliona ljudi, što je čini sedmom najnaseljenijom zemljom na svijetu) i najveće ekonomije na afričkom kontinentu.
Međutim, uprkos velikoj količini prirodnih bogatstava, prije svega nafte, njeno stanovništvo je i dalje većinski siromašno.
Procjene iz 2015. godine pokazuju da je oko 36,4 dece mlađe od pet godina u Nigeriji neuhranjeno, dok je stopa smrtnosti iznosila 117,4 na hiljadu stanovnika, pokazuju podaci CIA o ovoj zemlji.
Na sjeveroistoku zemlje, gdje je inače i najaktivniji Boko Haram, posebno je loša situacija i zbog toga što je taj dio zemlje često pogođen sušama.
Osim toga, iako je njena populacija među najmlađima na svijetu i sve više raste, očekivani životni vijek je veoma nizak, uglavnom zbog loših uslova života usljed gladi i siromaštva, ali i side. Nigerija je četvrta na svijetu po broju HIV pozitivnih ljudi, ali i po broju ljudi koji su umrli od posljedica ove bolesti.
I skoro 60 godina od dobijanja nezavisnosti, ljudski život u Nigeriji vrijedi veoma malo.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu