U Srbiji porez na dobit je 15 odsto, a osnovna poreska stopa na dividendu iznosi takođe 15 odsto.
U Hrvatskoj porez na dobit iznosi 10 odsto ako su ostvareni prihodi manji od milion evra, a 18 odsto ako su prihodi veći. Osim toga na dohotke od kamata i dividendi za ostvarene prihode prilikom isplate automatski se odbija 12 odsto poreza.
Ekonomista Predrag Mlinarević smatra da bi trebalo napraviti analizu i onemogućiti da se kod nas ljudi bogate na nečemu na čemu nigdje u svijetu to nije moguće.
Istakao je da je postojalo takmičenje između zemalja da svoj ekonomski prostor učine privlačnijim za strane investitore tako što snižavale stope poreza na dobit, u čemu je Srbija dugo prednjačila.
– Međutim, sama stopa je nešto što ne mora da znači da ste vi poreski konkurentniji i fiskalno atraktivniji za investiranje u odnos na druge zemlje. Kod poreza na dobit mnogo je važnije da vidite kako se formira poreska osnovica odnosno koja su oslobađanja prisutna i možda je afirmativniji pristup u kome može da bude veća stopa poreza na dobit, ali da sa druge strane se definišu veća oslobađanja koja bi bila usmjerena na podršku inovacijama i reinvestiranje kapitala što bi imalo pozitivan efekat na zaposlenost i podizanje proizvodnje – rekao je on.
Milioneri na račun radnika
Dodao je da je drugi problem što je niska stopa poreza na dobit uticala na afirmaciju neformalnih plaćanja. Objasnio je da poslodavcima više isplati da radnike plaćaju “na ruke” zbog distorzije između doprinosa na plate i poreza na dobit.
– Tako da ukoliko se žele smanjiti neformalna plaćanja, onda je potrebno povećati stopu poreza na dobit kako bi se na taj način omogućila veća konkurentnost i da oni zaista plate isplaćuju legalno – istakao je on.
Naglasio je da poreska stopa može da se poveća, a da se sa druge strane bude niža kroz oslobađanja poreskih obaveza ljudi koji zaista su produktivni i inovativni.
Prema njegovim riječima stvaraju se milioneri koji se bave “ničim specijalnim”, u djelatnostima koje nisu naročito sofisticirane, umjesto da se pomogne privredi, kroz poreske podsticaje za reinvestiranje i da budu nagrađeni oni koji ulažu u istraživanje i razvoj, inovaciju, unapređenje tehnološku osnovu svoje proizvodnje.
Pojasnio je da je o tome potreban socijalni dijalog, te izmjene zakona, što bi omogućilo i da se spriječe pojave kao što su neformalna plaćanja.
– Tako da onda sama stopa koja može biti viša, a da se prosto “sistemski kazni” onaj ko se opredjeljuje da se bavi nekom resursno intenzivnom proizvodnjom, neinovativnom, nesofisticiranom, zasnovanom na radnoj snazi gdje se najvećim dijelom zbog niske plaćenosti radnika ostvaruje ogromna dobit i uz nisku stopu poreza na dobit postaje bogat. Tako bi se poručilo da ne možeš biti milioner kada se baviš prošivanjem jakni, zato što su radnici slabo plaćeni, već ako želiš da budeš bogat, tjeraće te da unaprijediš tu proizvodnju, da napraviš neki novi proizvod, da podigneš nivo toga čime se baviš – istakao je Mlinarević.
Progresivna stopa oporezivanja
Ekonomista Svetlana Cenić smatra da se treba razmišljati o progresivnoj stopi oporezivanja.
– Kada bude sveobuhvatna fiskalna reforma, što se nikada očigledno neće desiti odnosno ne u dogledno vrijeme, onda bi zaista trebalo razmišljati o progresivnoj stopi oporezivanja. Da, onaj koji ima više, naravno i plaća više, da bi se mogao održavati i ovakav zdravstveni i socijalni sistem – kaže Svetlana Cenić.
Istakla je da je porez na dobit nizak jer se htjelo djelovati stimulativno kako bi došao inostrani kapital.
– Kad kažem nizak, mora se uzeti u obzir činjenica ranije se reinvestirana dobit nije oporezivala. Onda su to ukidali, a trebalo bi napraviti neki balans da se oslobodi, da bude progresivna stopa oporezivanja, ali da reinvestirana dobit, što bi značilo i automatskih više radnih mjesta, bar veći plate ili nešto slično, da ne bude oporezivana. I na taj način bi se stimulativno djelovalo, odnosno bilo bi bolje po državu, po entitet, po šta god hoćete – kaže Svetlana Cenić.
Prema njenom mišljenu najbolje rješenje je progresivna stopa poreza na dobit, koja bi na primjer mogla biti najniža 8, a najviša 15 odsto.
Profesorka ekonomije Jelena Trivić i predsjednica predsjednica Narodnog fronta smatra da je prilično loša situacija po pitanju poreskog sistema u cijeloj Bosni i Hercegovini.
– Vršioci vlasti priznaju da su porezi na dobit niski, a na rad visoki, ali to tako traje godinama. S druge strane, kreirana je jedna pat pozicija, gdje ne možete ući u reformu oporezivanja dobiti bez da smanjujete poresko opterećenje na rad. A konkretno budžet Republike Srpske ne bi istrpio bilo kakva drastičnija poreska smanjenja na rad, a što se tiče povećanja poreza na dobit, to mora biti harmonizovano sa drugim entitetom – naglasila je Trivić.
Najniža stopa poreza u Evropi
Ona smatra da su poreske osnovice svakako bitno drugačije po entitetima, pa bi povećanje poreske stope na dobit u jednom entitetu dodatno komplikovalo situaciju.
– Svakako, za nove investicije, za nove biznise, niska poreska stopa na dobit nije presudna u smislu njihovog privlačenja. Ali, za postojeće biznise, odnosno poslodavce, mislim da bi postojao otpor ka eventualnom povećanju poreza na dobit. Iz mnogo razloga – rekla je ona.
Dodala je da to ipak, nije razlog da se ne otvori šira i konstruktivna debata na ovu temu, između vlada i poslovne zajednice.
Poslanik SDS u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Mirjana Orašanin rekla je da kao privrednik mora reći da je porez na dobit najveća komparativna prednost naše privrede u odnosu na okruženje, jer dvostruko, pa čak i četverostruko veći u nekim evropskim zemljama.
– To je najniža stopa poreza u Evropi, tako da je to naša najveća prednost zašto bi neko možda investirao ili otvorio neki biznis u RS. Kakav to ima uticaj na privredu – pa kod nas doprinosi, visina doprinosa koje plaćamo, su na nivou okruženja. Za naše uslove ona je možda i previsoka. Tako da se po tom osnovu prikuplja određen, značajaniji iznos prihoda – rekla je ona.
Dodala je da porez na dobit nije u budžetu RS značajna stavka.
– Nakon plaćenog poreza na dobit od 10 odsto, sav onaj višak koji preostane, odnosno tu ostvarenu dobit, vlasnici kapitala, odnosno vlasnici preduzeća mogu da podignu u gotovini i to je njihov čist novac mogu da raspolažu njime kako žele, pa mogu čak i da ga iznesu iz zemlje. Dakle, tu ne postoje nikakva ograničenja – pojasnila je Orašanin.
Smatra da bi suprotno rješenje, kada bi bio povećan poreza na dobit uz ovakvu visoku stopu doprinosa koja je na evropskom nivou, potpuno ugušilo privredu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu