To u intervjuu za Srpskainfo kaže Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske, komentarišući najavu vlasti da će stari saziv Narodne skupštine 1. novembra usvoji budžet Republike za 2023.
Prije toga, kaže Marić, logično je da NSRS prvo usvoji drugi rebalans budžeta za 2022. jer smo u junu i u septembru imali povećanje plata i određena socijalna davanja koja se nisu nalazila u ovogodišnjem budžetu.
Šta ako Vijeće naroda Republike Srpske zakoči cijeli proces?
Mislim da Vijeće naroda neće sebi dozvoliti taj luksuz. Iz prostog razloga jer se ovdje radi o stotinama hiljada građana RS koji bi bili oštećeni ukoliko ne bude usvojen budžet u tom okviru. Imamo trenutna zakonska rješenja koja se nameću kao obaveza da se ta izdvajanja uvrste u budžet. I Vijeće naroda bi se, u tom slučaju, stavilo u drugu ulogu, mimo njihovih ustavnih ovlaštenja.
Partije vladajuće koalicije u Banjaluci su organizovale miting „Otadžbina zove“. Da li su članovi Sindikata uprave na bilo koji način prisiljavani da dođu na taj skup?
Nakon što su se na društvenim mrežama pojavile spekulacije da se vrše pritsici na radnike, kontaktisao sam predsjednike sindikalnih organizacija. Takođe, ja i moj zamjenik smo bili u zgradi Vlade, tamo razgovarali sa nekim ljudima. Apsolutno nije bilo pritiska u tom smislu da se neko zbog toga obraćao sindikatu. Ako postoji takav pritisak, naravno da bi sindikat reagovao.
Sindikat ne želi da se miješa u to ko će izaći, kao što nisam komentarisao ni ko je izlazio na mitinge opozicije. Mislim da je to pravo svakog građanina ove Republike, onaj ko želi može da ide, ko ne želi, ne mora da ode. Miting se održao van radnog vremena. Mislim da je vrijeme da se te političke trzavice smire, da oni koje masno plaćamo, a to je CIK BiH, konačno urade svoj posao. Jer, ne možemo dozvoliti da zbog nekih nepravilnosti kojima bi trebalo da se bave tužilaštvo i policija, svi budemo taoci neproglašenja rezultata izbora.
Milorad Dodik je najavio da će od 1. januara plate u javnom sektoru biti povećana za pet odsto. Na čemu se bazira ta najava?
Mi smo na sastanku u junu sa gospodinom Dodikom dogovorili povećanje plata budžetskim korisnicima u nekoliko koraka. Prvi je predviđao povećanje cijene rada, drugi je bio izmjena zakona u avgustu, to je onih 100 KM povećanja koje su radnici dobili, i treća stavka u tom sporazumu je povećanje od pet odsto za sve zaposlene čije je primanje manje od prosječne plate u RS. Da pojasnimo šta to znači, svi radnici koji u momentu 30. decembra budu imali manja primanja od republičkog prosjeka, koji će u tom momentu biti nekih 1.150 KM, će imati pet odsto na prosječnu platu. To znači da će biti povećanje od 55 do 60 KM za sve te kategorije čije su plate ispod prosječne plate u RS. To je utvrđeno sporazumom koji je potpisan između svih reprezentativnih sindikata i Vlade RS. Mislim da to ne smije da se dovodi u pitanje. Samim tim, prije nekoliko dana smo mogli da vidimo na konferenciji za novinare da je i gospodin Dodik najavio da će se kretati ka tome.
Ali isto tako, u tom sporazmu postoji član 4 da je neophodno da se krajem marta pristupi analizi inflacije i troškova života. I srazmjerno tome da se svim radnicima povećaju plate, onima koji primaju platu iz budžeta RS. Od Vlade RS zatražio sam sastanak komisije koja prati provođenje Sporazuma potpisanog sa Vladom.
Da li je inflacija već pojela povećanja primanja iz 2022. godine?
Mislim da smo sa dosadašnjim povećanjima i sa ovim najavljenim u januaru, otprilike nivelisali tu inflaciju. Ali, imajući u vidu da gorivo ponovo poskupljuje, da je cijena peleta ovakva kakva jeste i da sve ostale životne namirnice i dalje poskupljuju, moramo biti svjesni da se suočavamo sa novim talasom inflacije. I da će takva inflacija zahtijevati novo povećanje plata iz oprostog razloga jer troškovi života rastu svakodnevno.
Kako komentarišete privremeni dogovor Gradske uprave Banjaluka i sindikalne organizacije banjalučkih vrtića o prekidu štrajka?
Generalno, najveći problem za zaposlene u predškolskom obrazovanju je što za tu oblast u RS nema kolektivnog ugovora.
Čija je to odgovornost?
Mislim da je odgovornost sindikata u kome ti ljudi obitavaju. Umjesto da se sindikat bavio problemima tih ljudi, a govorimo o 1.500 do 2.000 radnika, oni su prepušteni na milost ili nemilost svog poslodavca. U većini lokalnih zajednica, centri za predškolsko vaspitanje koriste posebne kolektivne ugovore za zaposlene u organima jedinica lokalne samouprave, koji smo mi potpisali, jer se iz iz istog izvora finansiraju. Tako da u većini manjih lokalnih zajednica ljudi koji rade u vrtićima imaju gotovo iste plate kao zaposleni u opštinskoj administraciji.
U Banjaluci je ta razlika drastična i smatram da je zahtjev zaposlenih u vrtićima bio toliko skroman, toliko „jadan“ u smislu da bi se obustavio rad. Tim ljudima treba pomoći na drugačiji, sistemski način, da se riješi njihovo pitanje.
Da li je štrajk bio zakonit?
On je organizovan nezakonito. Jer, Zakonu o štrajku, član 11 stav 2. tačka i, definiše da društvena briga o djeci spada u sferu opšteg interesa i mora se štrajk organizuje u skladu sa zakonom. Što znači da mora deset dana ranije da se najavi, da se upozna javnost, pogotovo kada se radi o administrativnom centru kao što je Banjaluka, gdje se veliki broj roditelja našao u problemu. Nemaju svi članove porodice koji bi mogli da pričuvaju djecu, a ljudi moraju da idu na posao. U problemu su se našli i poslodavci čiji radnici imaju malu djecu.
Ovde grad ne može da izađe sa konstatacijom da će on povećati plate. Grad jeste osnivač, ali Centar za predškolsko obrazovanje ima svog direktora. Sindikalna organizacija u vrtićima mora da pregovara sa direktorom, a ne sa gradonačelnikom. Ali ovdje je to političko pitanje nametnuto u tom kontekstu da se gradonačelnik i njegov kabinet upleo u nešto o čemu ne treba da odlučuju. O tome odlučuje Skupština Grada koja usvaja finansijski izvještaj i plan Centra za predškolsko.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu