Kolumne

Britanska posrtanja

Ugledni britanski nedjeljnik Ekonomist se oktobarskom naslovnicom - Dobrodošli u Britaliju našalio se s Britancima i Italijanima dok se njemački Špigl naslovnicom - Banana ostrvo sa slikom popularnog Big Bena na banani, podsmjehnuo Britancima.

Branko T. Nešković
FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Razloga je na pretek, a pozadinu svih debata o političkoj entropiji i ekonomskim posrtanjima krije britansko napuštanje Unije.

Od referendumskog izglasavanja izlaska iz Evropske unije u junu 2016. jedan za drugim mijenjaju se premijeri vladajućih konzervativaca: Kameron, Mej, Džonson, Trus, a nedavno imenovani premijer Riši Sunak je treći britanski premijer od prošlih opštih izbora 2019. i peti u posljednjih šest godina. 

Bivši menadžer hedž fondova u Londonu, 42-godišnji Riši Sunak najmlađi je premijer u modernoj britanskoj istoriji, prva obojena osoba na čelu Ujedinjenog kraljevstva i prvi hindus.

Analitičari konstatuju da Riši Sunak pripada istoj vrsti političara kao i Italijani Mario Monti i Mario Dragi – tipični tehnokratski vođa ili centralni banker, dok je od poslovično kritičkih britanskih medija dočekan epitetima – privremeni premijer upitnog legitimiteta, premijer po imenovanju koji nije izabran ni na opštim izborima, ni od svoje stranke, ni u parlamentu.

Treba imati u vidu da nekodifikovanim ustavom britanskog parlamentarnog sistema birači na izborima biraju stranke, a ne premijera, da lider pobjedničke stranke postaje premijer i da stranke mogu promijeniti lidera između opštih izbora.

Poličkim pragmatizmom vladajući konzervativci su zbog svog niskog političkog rejtinga ponovo iskoristili ovu sistemsku mogućnost. Sunak je nametnut za novog lidera konzervativaca podrškom u prvom krugu bez stranačkog protivkandidata, a time i za novog britanskog premijera.

Nedavne anketa YouGova pokazuju je da 56 odsto britanske javnosti smatra da treba raspisati prijevremene izbora, a laburistička opozicija tvrdi da novi premijer nema mandat za svoju politiku.

Mada je mogućnost prijevremenih izbora još uvijek velika, privremeni oporavak britanske funte pokazuje da je novi premijer dobio neko vrijeme da pokaže koliko može uraditi na stabilizaciji ekonomskih i političkih prilika na ostrvu.  Ukoliko njegov plan u narednih šest mjeseci ne bude davao očekivane rezultate, prijevremeni izbori su neminovnost.

Pročitajte još

Vladajuću konzervativnu elitu, još uvijek opsjednutu primamljivim razmišljanjem o globalnoj Britaniji nad kojom sunce nikada ne zalazi, tek očekuje realno sagledavanje novog mjesta Ujedinjenog kraljevstva u modernom svijetu.

Prema istraživačkom centru Resolution Foundacije, razmjere ekonomskog izazova s kojima se zemlja suočava su jasne. Dva miliona britanskih domaćinstava će se u naredne dvije godine suočiti s velikim porastom troškova hipoteka dok bi oko 14 miliona Britanaca moglo živjeti u siromaštvu, što je za tri miliona više u odnosu na prethodnu godinu. Izvor: Forin afers.

Ozbiljni ekonomisti nemaju sumnju uticaja Bregzita na ukupnu zabrinjavajuću ekonomsku i fiskalnu poziciju Ujedinjenog kraljevstva, ali kažu da Bregzit nije i jedino, jednostavno objašnjenje za sve loše što se dešava. Puno toga je došlo i s pandemijom kovida, ali i s aktuelnim ratnim dešavanjima u Ukrajini, a uvedene ekonomske sankcije Rusiji se vraćaju kao bumerang britanskoj ekonomiji.

Bregzit ocjenjuju kao neki način političke revolucije, pobune protiv onoga što su mnogi vidjeli kao oblik političke i ekonomske ortodoksije koja je iznevjerila zemlju. Ocjenjuju da je Bregzit zahtijevao promjenu ekonomskog modela koji prethodni premijer B. Džonson očigledno nije imao, L. Trus ga nije uspjela pravilno rasporediti, a kakav plan ima R. Sunak tek će se vidjeti.

Bregzit se, međutim, ocjenjuje i kao odraz velikih podjela između dijelova kraljevstva, znajući da su u Škotskoj i Sjevernoj Irskoj uveliko glasali za ostanak u EU dok su u Velsu jedva glasali za izlazak.

Pitanje kako voditi složenu državu kojom se dominira iz Londona i koja sadrži ljude sa veoma različitim pogledima i sve snažnijom željom za većim regionalnim identitetom je otvoreno.

Politički analitičari sa ostrva ocjenjuju da popravka reputacije Ujedinjenog kraljevstva u inostranstvu traži prije svega kredibilitet vlasti kod kuće, tako da će novi premijer morati preoblikovati neke od svojih ključnih odnosa kako ne bi ostao zarobljen u kućnim problemima, sa malo političkog kapitala za njihovo rješavanje.

Unija nije sklona britanskim pokušajima osiguravanja nekih prednosti na jedinstvenom evropskom tržištu bez prihvatanja njihovih ograničenja. Ukoliko dođe do zastoja oko Sjevernoirskog protokola, pravnog aranžmana koji reguliše novi trgovinski status Sjeverne Irske nakon Bregzita, trgovinski rat sa Unijom bi mogao eskalirati, što bi se moglo veoma loše odraziti na britansku ekonomiju.

Treba napomenuti da pitanje Sjeverne Irske ujedno predstavlja i minimum za poboljšavanje odnosa Londona s Vašingtonom jer Bajdenova administracija želi okončanje napetosti koje bi mogle ugroziti odredbe teško postignutog mirovnog sporazuma na Veliki petak 1998, u kojem su i sami učestvovali.

Britanci su prije onih dešavanja s pandemijom imali planove i spremljene velike ugovore sa Kinom – rekonstrukciju željeznice London-Edinburg, uvođenje internet 5G mreže na prostoru UK i neki vid posredovanja za velike kineske firme u Evropi. No, prateći američko političko zaoštravanje Vašingtona prema Kini nevoljno su morali odustati od svega toga.

Ovaj zaokret je skupo koštao britansku ekonomiju, koja zauzvrat još uvijek nije dobila obećani povlašteni status u trgovini sa SAD, a ni od ugovora s državama Komonvelta nije dobila ni blizu ono čemu se nadala.

Izvjesno ublažavanje britanskih stavova prema Kini, primjetno tokom prvog velikog govora o spoljnoj politici, tokom tradicionalne banket večere u Guildholu kod lorda Lajonsa, počasnog gradonačelnika Londona, ne iznenađuje.

Mada je novi premijer potvrdio poznate stavove da Kina predstavlja sistemski izazov našim vrijednostima i interesima, da je takozvano zlatno doba u odnosima između UK i Kine završeno usljed eskalacije tenzija između Zapada i Pekinga, rekao je i da bi bilo pogrešno jednostavno zanemariti značaj Kine u svjetskim poslovima za globalnu ekonomsku stabilnost ili pitanja poput klimatskih promjena, i da pristup UK i njenih saveznika prema Pekingu mora uključiti diplomatiju i angažman.

S obzirom da, u skladu s neokonzervativnom ideologijom, britanska spoljna politika godinama pratiti američku, vidjećemo kako to misli izvesti.

Malo ko očekuje da bi novi britanski premijer koji čita Bhagavad Gitu, čovjek iz Davosa u Prada cipelama, kako ga naziva dio konzervativaca, mogao radikalno preokrenuti smjer Ujedinjenog kraljevstva i zaustaviti britansko posrtanje. Ocjena je da će Riši Sunak ipak ostati samo britanski političar koji će donositi odluke u ime britanskog establišmenta, kupujući vrijeme do sljedećih opštih izbora u januaru 2025. 

(MSc Branko T. Nešković, diplomata i publicista)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije