Istovremeno smo tražili da se maksimizira kontrola sprovođenja mera uz korišćenje sankcija koje će se javno objavljivati. Tražili smo i da budu zabranjena javna okupljanja više od pet ljudi – sve što bi spriječilo masovno zaražavanje koje nam se dešava – kaže Kon za RTS.
Ističe da bi se sa takvim merama rezultati videli brzo, ali da je činjenica da bi došlo samo do predaha jer bi bez vakcinacije i sa popuštanjem mera ponovo došlo do podizanja broja zaraženih.
– Skeptičan sam da će takve mjere biti usvojene, ali verujem da će o kovid propusnicama još biti riječi i očekujem da će to postupno početi da se uvodi. Videćemo samo kako – kaže doktor Kon.
Kaže i da ne želi da priča o argumentima koji nisu u vezi sa medicinom jer epidemilozi, kako kaže, moraju da ukazuju na katastrofalnu situaciju.
– Ulazimo u šestu nedjelju kada imamo preko 6.000 slučajeva dnevno, što je u jednom trenutku otišlo i na 8.500. To se nikada do sada nije desilo. Imamo trenutno u bolnicama najveći broj onih u teškom stanju. Situacija je takva da nema mjesta i da se čeka satima – ističe Kon.
Doktor Kon napominje da dolazi zima, koja je, inače, pogodna za respiratorne viruse, kao i sezona slava, što je, takođe, prilično nepovoljno.
Ističe da se prestalo sa poštovanjem mera i da se prošle godine u ovo doba shvatalo da nije vrijeme za slavlja, ali da trenutno ne izgleda da će ponovo biti tako.
– Ne možemo bez ozbiljnih razmišljanjima o kontaktima i ozbiljnog poštovanja mjera da očekujemo da će ovo da se zaustavi – upozorava doktor Kon.
Kaže da je broj umrlih svakako daleko veći od onog koji se registruje, što je posljedica različitih načina praćenja.
– Jedno je ono što se registruje u toku samog događaja, a drugo su naknadne statističke analize na osnovu viška smrtnosti. Ne može da se menja metod i da se podaci iz drugog ubacuju u prvi, a i korsite se podaci koji su dostupni i u skladu sa zakonom. Ipak, da neko ne misli da se razlikujemo – umiranje je i kod nas na nivou sličnom kao i u mnogim drugim delovima sveta – naglašava Kon.
Kaže da virus traži prostor među osjetljivima i da ih nalazi među onima koji imaju najviše kontakata – nevakcinisani starosti između 30 i 55 godina.
– Najmanje su vakcinisani oni ispod 30 godina i oni će tek najmasovnije da se zaražavaju jer virus stalno traži prostor. Posebno to važi i za mlade od 12 do 18 godina. Formira se neka vrsta vršnjačke solidarnosti što je potpuno naopaka stvar. Stvara se utisak da je kul biti nevakcinisan – kaže doktor Kon.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu