Ona je prouzrokovala da se prosječna dužina životnog vijeka ljudi širom svijeta skrati za oko dvije godine.
Marta 2020. godine zablježen je prvi slučaj korona virusa u Srbiji, a ovih dana obilježava se godišnjica kovida 19, koji je obuhvatio cijeli svijet. Stopa smrtnosti je, prema posljednjim podacima, porasla za 22 odsto kod muškaraca, a za 17 kod žena.
“Postkovid je problem koji nas tek čeka”
Epidemiolog dr Zoran Radovanović rekao je za N1 da je bilo pitanje vremena kada će se javiti neka pandemija u svijetu, ističući da je Srbija bila teško pogođena korona virusom prije četiri godine, da je postkovid problem koji nas tek čeka.
Tek što smo pomislili da smo se uspješno riješili jedne od najvećih javno zdravstvenih pošasti koja je pogodila svijet prije četiri godine, iako je pandemija kovid-19 pod kontrolom, počeli su da isplivavaju simptomi sa kojima mnogi vode ozbiljne životne bitke, a pojedine posljedice ne ostavljaju čak ni mogućnost za liječenja, već direktno ugrožavaju život.
Tako tek sada, u ovom postkovid periodu, saznajemo koliko nam je korona virus urnisao tijelo i to saznajemo na najgori mogući način – kroz bolesti od koje sve češće oboljevamo, a dr Radovanović kaže da je to problem koji nas “tek čeka”!
– To je problem koji nas tek čeka. To je jako ozbiljno stanje koje se teško prepoznaje, ima preko 200 simptoma, malo ko se njime bavi. U posljednjoj, četvrtoj fazi, čovjek je vezan za postelju. Može da ima jako teške oblike, a po nekim procjenama se desi svakom trećem oboljelom. Srećom, realni procenat je nešto niži – kaže on.
Epidemiolog ističe da je globalno skraćen očekivani ljudski vijek za dvije godine.
– Da biste shvatili razmjere toga, moramo da napravimo jedno poređenje: kad bi nestao rak, svi oblici raka, prosječni ljudski vijek bio bi produžen za malo više od dve godine, a kovid je učinio da se smanji za toliko. U svijetu je, procjenjuje se, samo 2021. godine spaseno 20 miliona ljudi zahvaljujući vakcini – ističe doktor za N1.
Simptomi postkovida
Kako je za Blic rekao dr Nebojša Tasić, pomoćnik direktora Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” i predsjednik Udruženja centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga (HISPA), nakon korone često dolazi do simptoma:
ubrzani rad srca
osjećaj preskakanja ritma srca
nedostatak daha
gušenje
malaksalost
zamor
sindrom hroničnog umora
varijacije krvnog pritiska
povećana anksioznost
česte glavobolje i vrtoglavice
slabljenje sluha
pojačano znojenje
– Ako se pojave ovi simptomi mjesec, dva ili duže nakon preležanog kovida, treba obavezno otići na preventivno–dijagnostički pregled i provjeriti ne samo stanje i funkciju kardiovaskularnog sistema, već organizma u celini – poručuje dr Nebojša Tasić.
Među najopasnijima bolestima koje se dešavaju u ovom u postkovid periodu su, naročito kod ljudi koji su već imali slabosti u nekom od sistema u organizmu – oštećenja pluća, srca, bubrega i mozga. Takođe, viđeni su i dokazani kao posljedica kovida dugotrajna malaksalost, bolovi u zglobovima i grudima i otežano disanje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu