Prema ovim brojkama, Srbija je u desetogodišnjem periodu, od 2008. do 2018. godine, održala identičnih 24,8 odsto nivoa prosječne potrošnje stanovnika Evropske unije, jer je tokom ovih deset godina imala identičan porast lične potrošnje od 16,5 procenata kao i EU.
Jedinu značajnu promenu, konvergenciju, predstavlja povećanje izdataka za duvan, sa 37 na 70 odsto evropskog prosjeka. Drugu promjenu predstavlja rast troškova za komunikaciju sa 40 na 53,8 odsto prosjeka EU, što garantuje da će budućnost djece biti jednako “androidna” kao i drugih mladih Evropljana – ocjenjuje ekonomista Miroslav Zdravković.
Veći pad Srbije zabilježen je u sektoru obuće, sa 42,9 na 26,7 odsto prosjeka EU potrošnje, dok su malo “skliznuli” i oprema za stanovanje (sa 24,7 na 18,7 odsto), troškovi za zdravlje (sa 28 na 25,8), rekreaciju i kulturu (sa 18,2 na 15), i obrazovanje (sa 28,6 na 25 procenata).
Dvostruko veći dio budžeta za hranu
– Suštinska razlika u strukturi potrošnje u Srbiji i u EU u 2018. je dvostruko veći udio hrane u ukupnim izdacima kod nas (24,2 odsto) u odnosu na EU (12,1 odsto), što je posljedica materijalnog siromaštva i potrebe da se prvo zasitimo, pa da mislimo na neke više materijalne i duhovne vrijednosti – ocjenjuje Miroslav Zdravković.
Ovako velika razlika utiče da upravo najveća odstupanja u potrošnji, u korist građana EU, postoje kod rekreacije i kulture (9,1 prema 5,5 odsto potrošnje u Srbiji), restorana i hotela (8,7 u odnosu na 2,9) i raznih roba i usluga (11,4 prema 7,7 odsto), koje su, prema riječima Zdravkovića, “valjda i glavni razlog zbog čega radimo, nakon što namirimo osnovne potrebe za ishranom i stanovanjem”.
I Saša Đogović iz Instituta za tržišna istraživanja slaže se da je razlog ovakve strukture potrošnje u Srbiji to što smo materijalno siromašniji, pa zato najveći dio ostvarenog prihoda ide na zadovoljavanje najosnovnijih potreba – hranu, piće i režijske troškove.
– Mala su izdvajanja za zdravstvo i kulturu, na rekreaciju ide bar mlađa populacija, a skok troškova za duvan je takođe očekivan pošto smo sa godinama postali nervozniji i anksiozniji, pa se povećala tražnja za cigaretama. Što se tiče rasta troškova za komunikaciju, to smo imali uvijek i to je u redu, taj dio se kreće naviše kako ide savremena tehnologija, a najmlađi uzimaju nove mobilne telefone, računare, tablete… – ocjenjuje Đogović u razgovoru za Blic Biznis.
On dodaje da u Srbiji jeste došlo do blagog rasta zarada u proteklom periodu i do nekih stidljivih pomaka napred, ali je zabilježen i značajan rast tražnje za keš kreditima, što pokazuje da građani pokušavaju na taj način da nadomjeste nedostatak sredstava iz redovnih primanja. Tako su gotovinske pozajmice te koje dobrim dijelom “guraju” ličnu potrošnju.
Manje trošimo od komšija iz EU
Troškovi stanovanja u Srbiji čine oko 20 procenata lične potrošnje, dok je u EU to 24 odsto. Za transport trošimo sličan dio budžeta, pa kod nas ova stavka učestvuje sa 12,2 odsto, a u EU sa 13,2 procenata.
Što se tiče potrošnje u odnosu na neke od članica EU, Zdravković podsjeća da je u 2008. godini Srbija imala za 6,5 odsto veću potrošnju po stanovniku od Bugarske, a sada ima za 17,3 odsto manju – “zato što je Bugarska ostvarila rast potrošnje od 50 procenata, dok je u Srbiji porasla 16,5 odsto”.
Što se tiče ostalih komšija, Srbija sa 4.170 evra po stanovniku ima čak za trećinu (34 odsto) manju potrošnju od Rumunije (6.330 evra), a građani od Hrvata (9.140 evra) troše čak duplo manje (54 odsto).
U odnosu na Mađarsku, potrošnja u Srbiji je za oko 38 odsto manja (6.780 evra), dok je Slovenija daleko odmakla, sa 12.190 evra po stanovniku, što je skoro tri puta više od Srbije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu