Zaključak je to sveobuhvatne analize koju su uradila udruženja za zaštitu potrošača BiH, kako bi se ukazalo na brojne zamke u koje potrošači upadaju prilikom onlajn kupovine i u konačnici uredila oblast onlajn prodaje, unapređenjem zakonskog i institucionalnog okvira.
Građani su tokom pandemije masovno prešli na kupovinu putem interneta, a ovo istraživanje pokazalo je da su potrošači izloženi riziku od prevare, dovode se u zabludu lažnim predstavljanjem cijena, pogrešnim ili nepreciznim opisom proizvoda, kao i nepoštovanjem prava na garanciju proizvoda i na povrat robe.
Mačak u džaku
Nedovoljno regulisan aspekt e-trgovine jeste i zaštita ličnih i bankarskih podataka potrošača.
– Putem stranica za prodaju na društvenim mrežama otvorilo se veliko sivo tržište. Ogroman je broj ljudi koji nudi, ali i svakodnevno naručuje robu na taj način što je i ogroman gubitak u porezima, u davanjima. Siva ekonomija ponovo uzima danak u ovakvoj zemlji, prije svega zato što nijedan potrošač tu nije zaštićen. Nema vraćanja robe, nema vraćanja novca, kupili smo mačka u vreći – slikovito pojašnjava Murisa Marić iz udruženja DON.
Studija je potvrdila da se putem interneta prodaje apsolutno sve, od igle do lokomotive, ali naravno najveći primat drži odjeća i obuća.
Osim udobnosti kupovine iz svog doma, potrošači su se okrenuli kupovini putem društvenih mreža i kako bi jefitnije pazarili neke proizvode. Ali, Marićeva upozorava da, nažalost, nekada na ovaj način prođemo skuplje nego da smo otišli u prodavnicu ili robu poručili sa registrovanih stranica koje imaju onlajn prodaju.
Kupci se udruženjima obraćaju za pomoć, ali prekasno, kada već budu prevareni.
– Od deset pritužbi, mi uspijemo u prosjeku riješiti dvije, vidite koliki postotak onda ostaje neriješen. Ako trgovac nije registrovan, kupci nemaju račun, nemaju se na šta pozvati u skladu sa zakonom. E- trgovina je dozvoljena zakonom, ali ne na ovaj način jer nijedan potrošač ovdje nije zaštićen. Trebamo se svi baviti time da ova priča uđe u legalne tokove – poručuje ona.
Istraživanje je sprovedeno u ovkiru projekta „Doprinos udruženja potrošača u zaštiti prava potrošača u BiH u skladu sa pravilima Evropske unije o e-trgovini“.
– Analiza je pokazala totalno nepoznavanje načina onlajn trgovine od strane potrošača, što je za nas bilo zaista poražavajuće. Dakle, kupujemo putem interneta samo zato što nam je to olakšalo način trgovine, slijepo vjerujući svemu što je napisano i ne ulazeći u to da li možemo da ostvarimo prava iz zakona, bilo da se radi o garanciji na robu ili povratu novca – precizira direktorica dobojskog Udruženja “Toper” Snežana Šešlija.
Ona pojašnjava da u Srpskoj i BiH postoji niz zakona kojima se može reći da je regulisana oblast onlajn trgovine, međutim, oni nisu međusobno usklađeni. Tako postoji mogućnost da, ako na e- trgovinu primjenite jedan zakon, uđete u sukob sa drugim propisom.
– Trenutno radimo još jedno istraživanje da vidimo kakvo je stanje na onlajn tržištu. Pregledamo Fejsbuk stranice da bismo otkrili koliko su, od nekoliko hiljada kupovina, u stvari, prevare. Odmah smo uvidjeli da je procenat ogroman, možda samo 10 odsto firmi prodaje na legalan način, sve ostalo je putem platformi gdje se uopšte ne provjrava ko i kako prodaje – ističe naša sagovornica.
Nakon kupovine preko društvenih mreža, prevarena je ostala i jedna Banjalučanka koja je platila 300 KM za radni sto, ali oštećenu robu nije mogla vratiti.
– Sto je stigao upakovan u foliju i prilikom preuzimanja nisam uočila greške. Tek smo kasnije videli da je farba svuda oštećena jer je sto očigledno zamotan iako se boja još nije osušila. Odmah sam kontaktirala tu stranicu za namještaj iz BiH i poslala im slike kao dokaz, ali više mi niko nije odgovarao na poruke, iako su bili jako ljubazni kada smo dogovarali cijenu i isporuku – ispričala nam je svoj slučaj ova djevojka.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu