Samo još vječna vatra podsjeća da ovaj spomen kompleks, sa kojeg se kao na dlanu vidi glavni grad BiH, pamti i bolje dane. Ni juče, na dan posvećen sjećanju na žrtve Holokausta, u Spomen parku na Vracama nije bilo programa koji bi podsjetio na stradanje sarajevskih Jevreja u Drugom svjetskom ratu.
Sarajlija Milan N. (50) prisjeća se šta je Spomen park na Vracama bio nekad, u doba njegovog djetinjstva.
Škole su ovamo dolazile na izlete, organizovani su koncerti, pozorišne predstave na otvorenom, predavanja o stradanju Jevreja i Srba u Sarajevu, tokom Drugog svjetskog rata. Bilo je to divno mjesto, sa fontanom, vječnom vatrom i amfiteatrom, omiljeno sastajalište Sarajlija i turista – priča Milan.
Dodaje da je čak i Lepa Brena obilazila ovaj park, jer je planirala da ovdje snimi spot za jedan od svojih hitova.
U ratu devedesetih park na Vracama je bio jedna od kota na prvoj borbenoj liniji, a poslije potpisivanja mira našao se na granici dva entiteta i dva grada, pa su se godinama svi pravili nevješti i čekali da vide šta će uraditi „druga strana“.
– Eto, park je pripao federalnom Sarajevu, pa da vidimo šta će uraditi – kaže naš sagovornik.
Ruina
Mi, antifašisti, potomci i poštovaoci partizana i NOB, uradili smo smo koliko smo mogli, poručuje Sead Đulić, predsjednik Saveza antifašističkih boraca narodnooslobodilačkog rata (SABNOR) BiH.
– Prošle godine smo, uoči 9. maja, Dana pobjede nad fašizmom, malo uljudili i očistili park, jer je tamo bilo smetljište. Upalili smo vječnu vatru, koja je godinama bila ugašena. Vjerujemo da u tome ima neke simbolike – kaže Đulić.
Boris Kožemjakin, predsjednik Jevrejske opštine Sarajevo, kaže da je Spomen park na Vracama, podignut na mjestu stratišta, na kojem je ubijeno na hiljade njegovih sunarodnika, devastirana ruina.
– Pokretali smo inicijative za rekonstrukciju, ali ništa od toga. Mi ne odlučujemo – kaže Kožemjakin.
Žali što je tako, jer bi Spomen park, kaže, mogao biti mjesto susretanja građana i zvaničnika Sarajeva i Istočnog Sarajeva.
Fašisti pobili 1.100 djece
Spomen park se nalazi na mjestu gdje u Drugom svjetskom ratu bilo službeno stratište, na kome su fašisti ubijali Sarajlije, kao i sabirni centar iz kojeg su ih deportovali u logore smrti. Ubijeni na Vracama su ovdje i ukopavani. U dva atrija spomen kompleksa bilo je upisano 9.091 ime žrtava. Među žrtvama je, po podacima na koje se poziva Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, bilo 1.100 djece. Na Vracama je, kako navodi ovaj izvor, ubijeno 7.092 Jevreja, 1.427 Srba, 412 Muslimana, 106 Hrvata i 55 ostalih.
U znak sjećanja na ljude koji su ovdje stradali, ali i na one koji su poginuli u partizanima, boreći se protiv fašizma, 1981. godine je izgrađen Spomen kompleks. Spomen kip Žena borac podsjeća da je među žrtvama fašističkog terora i genocida u Sarajevu i okolini bilo je 4.113 žena, a među poginulim borcima 208 žena.
Odlukom Komisije za očuvanje spomenika BiH, Spomen park na Vracama je 2005. godine, kao graditeljska cjelina, proglašen nacionalnim spomenikom BiH.
Trivić: Ne zna se ko je gazda
– Spomen park, koji se nalazi na 15 minuta hoda od Parlamenta BiH, veliko je i neiskorišteno bogatstvo – kaže za Srpskainfo Milan Trivić, zamjenik gradonačelnika Sarajeva.
Priznaje da je stanje u Spomen parku nešto bolje nego ranijih godina, ali ipak loše, i to, kako tvrdi, zbog toga što se ne zna „ko je tu gazda“.
– Tako je i sa drugim spomenicima u BiH. Formalno, za Vraca je zadužena Federacija BiH, Federacija je taj posao prenijela na Kanton, ali su nadležnosti prilično nejasne. Potrebno je da imamo konkretnu instituciju i konkretne ljude, koji će voditi računa o ovakvim spomenicima – kaže Trivić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu